DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Štetočinje naših hrastovih šuma Najčešća je gusjenica g u b a r a glavatog, L y m a n t r i a (Ocne´ria) d i s p a ., S c h w a m m s p i n n e r. Ženka, gubarica, odlaže u junu ili kasnije na stabla po koju stotinu jajašca, pokrivenih žutosmedjom dlakom sa zatka. Legla sliče gubi za kresanje vatre. U proljeće izvale se tamne sitne gusjenice a odrasle prepoznaju se lako po tome, što iza krupne išarane glave — zato glavati glavonja — ima na hrptu sprijeda 5 pari modrih a iza ovih 6 pari smedje- crvenih bradavica. Gubar je manji smedjast, gubarica je veća bjelkasta sa poprečnim narezuckanim tamnim vezom. U manjem se broju pojavljuju gusjenice zlatokraj a Eu proctis (Porthesia) chrysorrhoea, Goldafter. Bijeli leptir ima kraj tijela tobože zlaitan, u istinu je više crvenožut Odrasla gusjenica ima straga na 9. i 10. kolutu narančaste ljevkaste bradavice, koje se mogu ispružiti i uvući. Mlade gusjenice prezime u zaprecima na vrhu grana. Obično je još u manjem broju gusjenica kukavičjeg suzni k a, Malacosoma (Gastropacha) neustria, Ringelspinner . Jaja nanizana oko tankih grančica poput prstena IH vitice — odatle ime vitičar. U proljeće izgledaju jajašca kao suzice. Odrasle su gusjenice uzdužno prugaste, sredinom bijela pruga, sa strane hrdjaste, a medju ovima modrikasto sive. Četvrta u tom kolu, gusjenica hrastovog četnika T h a umetopoea (Cnethocampa) processionea, Eichen- Prozessionsspinner najredja je. Njene duge dlake »peku . Putuje u četama. Danju se obično zbiju u klupko, tu se lako zgnječe ili vatrom unište. Na nepriliku našu često prve tri vrste gusjenica navale zajedno na hrast a znade im pomoći kadšto i četvrta. Redovno ima najviše gusjenica gubarevih. Druge gusjenice, kao što su one od velike grbice Erannis (Hibernia) defoliaria, Grosser Frostspanner sa smedjom gusjenicom i male grbice, Operophthera (Cbeimatobia) brumata, Kleiner Frostspanne r sa zelenom gusjenicom, obe nemaju trbušnih nogu, zgrbe se, kada puzaju, zatim gusjenica hrastovog savijača, T o r t r i . v i r i i a u a, E i c h e n \Y i c k 1 e r, koja je takodjer ze- Jena ifk se u nekim godinama pokažu u većem broju, obično manje dolaze u obzir. Obrana je od tih gusjenica u šumama teško provediva a obično je i od manje važnosti. Izuzetak čini gubareva gusjenica, koja je najčešća. Ona se pojavljuje u velikom broju i najvažnija je. |