DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 16 <-- 16 --> PDF |
640 Štetočinje naših hrastovih šuma Prof. dr. August langhoffer [Zagreb]: Štetočinje naših hrastovih šuma Navala gusjenica traje kod nas evo već od god. 1920.. Sreća te je u mnogim šumama prestala ili bar znatno popustila. Ali kako sam se uvjerio prošlog ljeta, ima nekih naših šuma, gdje navala još uvijek traje. A nadošli su i novi predjeli, gdje su iza slabije navale u prošloj godini bile ovogodišnje navale jače, mjestimice tako jake, da se vide brojna legla gubarevih jaja na hrastovima. Može se očekivati jaka navala buduće godine. To me nuka, da o tom ponovim i skupim neke moje primjedbe, priopćene u Šumarskom Listu1) i ") i da ih prema stečenom iskustvu dopunim. Pohodio sam naime u god. 1925. svega 34 šume, a god. 1926. daljnjih dvadeset, skupa 54 šume pa je i moje iskustvo nešto bogatije. Istraživanja i iskustvo govore za to, da ni tlo, ni voda općenito nisu krivi velikom, katastrofalnom sušenju naših hrastova. Vjerojatno su tome uzrokom štetočinje, koje se mogu uz povoljne okolnosti naglo u velikoj množini pojaviti i raširiti. Ja sam nastojao dokazati,") da je tome uzrokom u glavnome navala gusjenice gubara sa medljikom zajedno, redovno ni jedna od njih sama po sebi. Ako napadne medljika na prvi list hrasta, to hrast izdrži, ne suši se; dok je na hrast navaljivala samo gusjenica a nije bilo medljike, obršteni se hrast oporavio i nije se osušio. C( kada gusjenica uništi prvi list hrastov a medljika ravali u najnezgodnije vrijeme na drugi, nježni list i uništi ga, cd onda se kod nas pojavljuje katastrofalno sušenje. Hrast bez lista, kojim in;vče živi, kunja a pogotovo ako se to ponavlja kroz više godina, kako to cbično biva, hrast stradava, osuši se. Ne možemo se boriti protiv medljike; ne preostaje nam drugo, nego da se branimo cd gusjenica. Tu ponavljam oznake za četiri vrste gusjenica, sa kojima imamo obično posla, jer sam se uvjerio, da ih neki još uvijek valjano n€> razlikuju. 1) Langhoffer . Gusjenice prelaca u našim hrastovim šumama i obrane od njih. Šum. List br. 12. god. 1925. 2) Langhoffe r Obrana od gusjenica godine 1926. 3) Langhoffer . Gubar i sušenje naših hrastovih šuma. Glasnik za šumske pokuse, I. Zagreb, 1926. str. 159—233. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Štetočinje naših hrastovih šuma Najčešća je gusjenica g u b a r a glavatog, L y m a n t r i a (Ocne´ria) d i s p a ., S c h w a m m s p i n n e r. Ženka, gubarica, odlaže u junu ili kasnije na stabla po koju stotinu jajašca, pokrivenih žutosmedjom dlakom sa zatka. Legla sliče gubi za kresanje vatre. U proljeće izvale se tamne sitne gusjenice a odrasle prepoznaju se lako po tome, što iza krupne išarane glave — zato glavati glavonja — ima na hrptu sprijeda 5 pari modrih a iza ovih 6 pari smedje- crvenih bradavica. Gubar je manji smedjast, gubarica je veća bjelkasta sa poprečnim narezuckanim tamnim vezom. U manjem se broju pojavljuju gusjenice zlatokraj a Eu proctis (Porthesia) chrysorrhoea, Goldafter. Bijeli leptir ima kraj tijela tobože zlaitan, u istinu je više crvenožut Odrasla gusjenica ima straga na 9. i 10. kolutu narančaste ljevkaste bradavice, koje se mogu ispružiti i uvući. Mlade gusjenice prezime u zaprecima na vrhu grana. Obično je još u manjem broju gusjenica kukavičjeg suzni k a, Malacosoma (Gastropacha) neustria, Ringelspinner . Jaja nanizana oko tankih grančica poput prstena IH vitice — odatle ime vitičar. U proljeće izgledaju jajašca kao suzice. Odrasle su gusjenice uzdužno prugaste, sredinom bijela pruga, sa strane hrdjaste, a medju ovima modrikasto sive. Četvrta u tom kolu, gusjenica hrastovog četnika T h a umetopoea (Cnethocampa) processionea, Eichen- Prozessionsspinner najredja je. Njene duge dlake »peku . Putuje u četama. Danju se obično zbiju u klupko, tu se lako zgnječe ili vatrom unište. Na nepriliku našu često prve tri vrste gusjenica navale zajedno na hrast a znade im pomoći kadšto i četvrta. Redovno ima najviše gusjenica gubarevih. Druge gusjenice, kao što su one od velike grbice Erannis (Hibernia) defoliaria, Grosser Frostspanner sa smedjom gusjenicom i male grbice, Operophthera (Cbeimatobia) brumata, Kleiner Frostspanne r sa zelenom gusjenicom, obe nemaju trbušnih nogu, zgrbe se, kada puzaju, zatim gusjenica hrastovog savijača, T o r t r i . v i r i i a u a, E i c h e n \Y i c k 1 e r, koja je takodjer ze- Jena ifk se u nekim godinama pokažu u većem broju, obično manje dolaze u obzir. Obrana je od tih gusjenica u šumama teško provediva a obično je i od manje važnosti. Izuzetak čini gubareva gusjenica, koja je najčešća. Ona se pojavljuje u velikom broju i najvažnija je. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Štetočinje naših hrastovih Suma Gubareva gusjenica brsti iz nekog središta sve to dalje u obliku manjeg, ili većeg vršaja. Ako nije navala vrlo jaka, teške ženke, gubarice, koje su se razvile iz tih gusjenica, odlažu svoja legla obično ne visoko, 1—2 m i samo po nekoliko legla na stablo. Tek na rubu zaraženog prostora, imenito na rubu šume, običavaju legla biti gušća. Pogdjekad idu i visoko na stabla. Smještaju se rado i na donjoj strani krupnih grana. Tu je teško pomišljati na uništavanje gubarevih legla. Gdje nema mnogo gubarevih legla a nisu ni visoko smještena na stablu, mogu se ona uspješno poništavati struganjem, ili premazivanjem. Strugaju se legla zgodno čeličnom četkom sa kore hrasta, najdulje do konca godine. Vukovarsko vlastelinstvo grofa Eltza provadja to strogo i uspješno svake godine do 1. decembra i nema više neprilike od gubara, dok su u prijašnjim godinama imali velike navale gusjenica. Troškovi struganja su neznatni prema koristi. Mjesto čelke može se uzeti poput djetla zašiljena grabova motka, ili limeni trokut na motki. Studen i vlaga zimskih mjeseci uništi jaja ostruganog legia. Prema učinjenim pokusima i opažanjima, mogu se iz jajašaca onih legla, koja su ostrugana iza nove godine kao i iz legla, koja su za poplave bila pod vodom, izvaliti gusjenice. Zato je sigurnije, ako se iza nove godine legla premazu, što je skuplje. Jednostavno i prokušano dobro sredstvo je drveni katran. Ako je pregust, može mu se dodati 1 petina petroleja. Ne valja ga suviše razrediti, jer inače tekućina curi po stablu. Petrolej i sam guši jajašca. Gdje se neda provesti ni struganje, ni mazanje, jer su legla previsoko, dobro bi bilo štrcanje prije nego su gusjenice stabla obrstile i spremaju se na seobu. To se vrsi sa. 3% rastopinom kristaliziranog barijevog klorida u mlakoj vodi. Ta sol se metne u tanku vrećicu, objesi u vodi, rastopina se prije uporabe dobro promješa, da bude jednako gusta. Da se tekućina bolje prihvati na lišće, dodaje se na 100 1 tekućine 4 kg melase. Rastopina djeluje otrovno na gusjenice, koje poginu za ..—1 sat. Od jače rastopine pogibaju brže, ali ta može naškoditi mladom, nježnom lišću. Može se sa rastopinom štrcati uski pojas šume, gdje se kani zapriječiti dalnje širenje gusjenica. Ako ima u šumi na hrastu mnogo legla na sve strane a i visot\o, a uz to još i na velikoj plohi, teško je misliti na uspjeh bilo struganjem, bilo mazanjem ili štrcanjem. Tu bi nam mogle pomoći s j en i c e i druge ptice, koje jedu jajašca, čvorc i i druge ptice, koje jedu gusjenice, kornjaš i koji jedu jajašca (kožuškar i dr,) ili jedu gusjenice (mošćar i dr.) osice najezniceito sitne više |
| ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Stetočinje naših hrastovih šuma t}43 njih u jednog gusjenici (Microgaster, Apanteies i dr.) ili pojedine krupnije, koje odlažu jajašca svoja u gusjenice; unište ih, ili .... muhe g u s j e n ič a r k e (T a c h i n a r i a e), koje isto čine. Zna pomoći i vlažno hladno proljeće, nekoje gljiv e poput plijesni (E m p u s a, E n t o m op h t o r a i dr.), koje napadaju na gusjenice a čini se da najviše pomaže bolest, p o 1 i e d r i j a kao vrlo sitna bi ća u silnoj kadšto množini, gusjenice u velikom broju pogibaju, čine cijela klupka. Prenašanje lako oboljelih gusjenica čini se da može i bolest prenijeti medju zdrave još gusjenice. Obrana amerikanskim načinom, da odgajamo nametnike gubara, traži mnogo troška, vremena, strukovnih ljudi. Svega toga nema u nas dosta, pa se to za sada još ne da provesto. Dobro je pripaziti uz koje se uvjete pojavljuju u većoj množini ptice, kukci, koji žderu gusjenice, kao i ose najeznice uz muhe gusjeničarke (kako je poznato ove posljednje odlažu svoja jajašca u gusjenice te ih na taj način unište). To su priredili pomagači u obrani proti gusjenicama, ali nažalost nestalni. Treba pribrati mnoga opažanja, kako bi nam ovi pomagači postali pouzdani i stalni. Neki su Americi to već postali, nakon velikih troškova i mnogo truda. Neka se hrastova stabla osuše nakon prve, jake navale gusjenica sa medljikom, neka tek slijedećih godina. To ovisi o jakosti navale gusjenica, o njenom trajanju a i o otpornosti stabla. Zdrav hrast dobro odoljeva mnogim neprilikama. Bolestan, oslabljen, izložen je pored gusjenica i mnogim drugim neprijateljima. Treba i ovima posvetiti pažnju. To su u prvom redu potko m jaci. Sitni kornjaši, koji se javljaju često u velikom broju. Buše ne samo pod korom hrasta, nego zadju i u drvo, kvare ga za tehničku uporabu. To su šumaru i drvctržcu poznati i omraženi »mali crv«, ili »mala mušica«. Jedni su nešto veći 5—5.5 mm dugi, glava je šira od nadvratnjaka ; ljestvičasti hodnici znadu i do> 18 cm duboko zaci u drvo (P Ta t .pus cylindrus). Ostali su još manji, imaju jedni na pokrilju žute, uzdužne pruge (Xyloterus signatus) 3.5 mm dug. Drugi oko 2—3 mm dug ima na strmini pokrilja četiri male kvržice, ide do 8 cm duboko u drvo (X y 1 e b o r u s m o n o g r a p h u s). Treći oko 2.5 mm dug ima na strmini pokrilja uzdužne pragge, zalazi do 15 cm duboko u drvo. Potkornjaci općenito traže bolesna, sl´alba stabla, da se u njima ubuše, razmnože; u nuždi idu i na zdravija stabla. U šumi, gdje ima dosta sušaca za njih, potraže i na oko zdrava stabla. Da se zapriječi prekomjerno njihovo širenje, treba sva poginula |
| ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Stetočinje naših hrastovih šuma stabla što prije posjeći i iz šume izvesti, jer inače nehotice upravo uzgajamo silnu množinu potkornjaka, koji izprebuše drvo. Vidio sam hrastove naše šume sa mnogo potkornjaka, jer je bilo mnogo sušaca, a našao malo njih, gdje su sušce brzo posjekli i odmah izvezli. Kora hrasta zna imati manje i veće rupice, kroz koje su se izvukli stanari hrasta ispod kore a i iz drva. Različiti su Krasnici, kornjaši sjajne kovinske boje, širi (Chrysobothrys) i uži (Agrilus). Ulažu jajašca u koru hrasta, njihove ličinke buše pod korom, više vodoravne, ili više okomite vijugave hodnike, razrahle i izgrizu liko, pomažu sušenje. U drvu nadju se rupe od pipa (Gasterocercus depressirostris) i malih s t r i ž i b u b a (C 1 y t u s), koje kvare drvo. Ozbiljnije štete počini golema strižibuba, skarambeč (C e r a m b y s héros) . Ženka nad ari koru hrasta, imenito ozledjenu sa jajašcima, ličinka buši pod korom i zadje u drvo. Kada odraste načini i prst debele hodnike, baš u donjem djelu stabla, koje je za tehničku uporabu najbolje i najviše se cijeni. Nije jednako raširenia, U nekim se šumama slabo nalazi,, u drugima obilnije. U takvom slučaju valjalo bi hvatanjem i uništavanjem kornjaša i njegovih Učinaka uz neku nagradu zapriječiti dalnje širenje toga stetočinje. Nadju se po više puta na starom hrastu tamne kao polukugle, štitovi ženke štit ara ili crve a (Coccidae). Ako se nadju pojedini štitovi tih rilčara, ispod kojih su jajašca, ili mladi, ne čine znatnu štetu. Ali sam imao priliku da u jednoj našoj šumi na hrastovima srednje dobe vidim takovu štetu. Kora je izdaleka izgledala crna od mnogobrojnih takovih štitova. Od sisanja ovih ženki trpi kora, raspuca se, hrast se slabi a može se i osušiti. Zasad je to redja stvar u nas. Ali ona se može raširiti. U nekim se šumama nadju manji štitovi na mladim granama. Vidio sam na više mjesta grane sa gusto nanizanim štitovima, čime se takvu grančicu očito slabi. Poželjno je, da budnim okom pratimo naš hrast, da pazimo na sve, što mu je od koristi ili na štetu i da suzbijamo sve ono, što mu može biti od štete lakše je i tu zlu predusresti, nego se od zla braniti- Les insectes nuisibles dans les chenaies de Slavonie. Rédaction |