DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 37 <-- 37 --> PDF |
´ ............. ........ ........ 597 IZVADAK iz zapisnika V. (50-te) redovne glavne skupštine J. Š. U. održane 10-> 11. i 12. oktobra 1926. u Zagrebu. Prema priopćenom programu otvorio je u 9 sati predsjednik Dr. Djoka Jovanović svečanu skupštinu u proslavu 50 godišnjice opstanka Šumarskog Udruženja pozdravivši prisutne vis.okodostojanstvenike, zamjenike odsutnih, delegate raznih udruženja i korporacija goste i članove učesnike. Naročito je toplo pozdravio seniore i utemeljače našega društva, koji nisu žalili ni truda ni troška^ da prisustvuju 50-toj skupštini društva, kojem su oni bili utemeljači. Svečanom otvorenju ove skupštine bili su prisutni gg. Novak Lujo, pomoćnik i zastupnik Ministra Šuma i Rudnika; Dr. Mile Kramarić, vel. župan zagrebačke oblasti; Matić Svetozar, armijski gjeneral i komandant armije; Radovanović Stevan, divizijski gjeneral i komandant mjesta; delegati čehoslovačkog šumarskog udruženja Ing. Malec i Kodon, poljski konzul i delegat poljskog šumarskog udruženja; Dr. Adolf Čuvaj, predstavnik trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu; Dr. Stipetić, predstavnik udruženja inžinjera i arhitekata; Dr. Franges Oton i Dr. Nenadić Gjuro, predstavnici gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu; Ing. Koprivnik Vojko, predstavnik poljoprivrednog fakulteta u Beogradu; Slavko Vodvarška, kao delegat Jugoslovenskog novinarskog udruženja, sekcije Zadreb. Od naših seniora, koji su bili osnivači našega društva prisutni su bili: Laksar Dragutin, upravitelj gjurgjev. imovne općine u. m.; Demetrović Djuro, zem. šum. savjetnik u. m. i Dojković Vilim, šum. nadzornik u. m. Nakon pozdrava predsjednika pročitani su brzojavni i pismeni pozdravi, koji su stigli kongresu. Kongres su pozdravili: Dr. Uzunović Nikola predsjednik Ministarskog Savjeta; Ing. Heinzel Vjekoslav načelnik grada Zagreba; Dragutin Uzun-Mirković, divizijski gjeneral; Dr. Vlajinac Milan, dekan poljoprivrednog fakulteta u Beogradu; Srpsko poljoprivredno društvo* Beograd; Udruženje studenata šumara Beograd ; Udruženje šumarskih podčinovnika Vinkovci; Uredništvo Bosanskog Šumara Sarajevo; Stamenković Miodrag, gener. direktor ; .. Slavoljub, načelnik; Jovanović Milorad, pomoćnik general, direktora; Karop Karlo, direktor; Divjak Manojlo, inspektor; Činovnici i službenici inspektorata za pošum- Ijenje krasa i goleti, Senj; Jekić Jovan, direktor u. m. Beograd; Marković Milan, direktor Aleksinac; Šacki Valentin, Skoplje; Hefner Josip i Marušić Mijo iz Djakova; Ing. Ftirst Bedrich, predsjednik čehoslovačkog šumarskog udruženja; Dr. Šiman Karei, gener. direktor čehoslovačkih državnih šuma i dobara, Prag; Poljsko šumarsko udruženje, Varšava Zwiazek Zawodiowy Lesnikow w Rzeczypospolitoj Polskiej); Švicarsko šumarsko udruženje, Zurich (Das stândige Komite des Schweiz. Forstvereins); Cajander gen. direktor u ime gen. direkcije šuma Finske, Helsing´Sfors; Šumarsko društvo Finske i udruga za gajenje šuma u Finskoj Helsingsfors ; Institut za šumske pokuse Švedske Stockholm; Hang, predsjednik šumarskog udruženja norveškog, Oslo; Jelstrup, gen. direktor šuma Norveške, Oslo; Šumarska komisija, London (Forestry Commission); Austrijsko šumarsko udruženje, Beč; |
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 38 <-- 38 --> PDF |
............. ........ ........ Udruženje austrijskih vlastelinskih šumarskih činovnika, Beč (Guterbeamtervcrband Oestereichs); Njemačko šumarsko društvo, Munchen (Deutscher Forstverein) ; Njemačko šumarsko društvo, Trippstadt. Nakon što su se gosti i delegati zahvalili na pozdravima predložio je predsjednik, da se pošalju sa kongresa brzojavni pozdravi u prvom redu Njegovom Veličanstvu Kralju, što je skupština jednoglasno i aklamacijom prihvatila. Po tom su odaslani slijedeći brzojavi: Njeg. V. Kralju Aleksandru I. Beograd. Proslavljujući svečanu pedeset godišnjicu svoga opstanka i delanja u lepom Zagrebu, Jugoslovensko Šumarske Udruženje smatra svojom prvom i najsvetijom dužnošću, da u dubokoj odanosti i vernosti pozdravi Vaše Veličanstvo, svoga Visokog Pokrovitelja, kličući: Da živi Vaše Veličanstvo ; Da živi ceo Kraljevski Dom. Ministru Šuma i Rudnika Beograd. Sa proslave pedeset godišnjice Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja šalju učesnici Vašem Gospodstvu iskrene pozdrave, moleći Vas, da svojom moći i ugledom štite interese cijelokupnog šumarstva. Ministru Zemedelstvi Praha. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje slaveći svoju pedeset-godišnjicu pozdravlja Vaše Gospodstvo s molbom, da poradite na učvršćenju i procvatu slavenskog šumarstva. Čehoslovačkom šumarskom udruženju (Ustredni Jednota Ćeskoslovenskeho Lesnictva) Prag. Sa proslave 50-godišnjice šalje Jugoslovensko Šumarsko Udruženje bratskom društvu iskrene pozdrave. Poljskom šumarskom Udruženju (Zwiazek Zawodowy Lesnikow w Rzeczypospolitej Polskiej) Varšava. Bratskom društvu šalje Jugoslovensko Šumarsko Udruženje sa proslave svoje 50-godišnjice iskrene pozdrave. Miodragu Stamenkoviću Generalnom Direktoru Beograd. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje pozdravlja Vaše Gospodstvo sa svoje 50godišnjice i moli Vas da mu i ubuduće poklonite svoju vrijednu pažnju. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 39 <-- 39 --> PDF |
............. ........ ........ 599 Nakon što je d´ovršen ovaj dio svečanog otvorenja kongresa dobio je riječ ing. Petar Manojlović direktor iz Čačka, koji je u vanredno lijepom predavanju izložio posljedice i uzroke sušenja naših hrastika. Njegovo predavanje saslušano )e veoma pažlj´vo, a po dovršetku bio je predavač od kongresa burno pozdravljen. Ovim predavanjem završen je svečani dio kongresa, pak se poslije podne istoga dana prešlo na dnevni red t. j . na rješavanje predmeta i poslova odredjenih za ovaj kongres. Izvještaj glavne uprave o društvenom radu u godini 1925-26., stanje društvene imovine i fondova, zatim izvještaj nadzornog odbora primio je kongres jednoglasno na znanje i podijelio je razrešnicu upravnom i nadzornom odboru. Učesnici kongresa uvidjajući ogroman rad oko uredjenja Spomen-knjige, njezinog štampanja, organizatornog rada, kojeg su u razmjerno kratkom vremenu savladali urednik, prof. Dr. Aleksandar Ugrenović, ing Ivan Čeović izrazili su obojici svoje priznanje i pohvalu. Kako su sekcije rada već 9. oktobra većim dijelom posvršavale svoje radove i donijele rezolucije, to se je prešlo odmah na izvještaje tih sekcija i na rasprave o rezolucijama. Ponajprije se je riješilo pitanje reorganizacije sekcija, koja je obavljena u slijedećem pravcu: I. Sekcija: Šumska politika, zakonodavstvo i uprava, ostaje i nadalje kao takova; li. Sekcija: Pošumljenje krasa i yoleti, III. Sekcija: Gojenje i čuvanje šuma i šumska produkcija; IV. Sekcija: Prikaz, opis i ocjena šuma spajaju se u jednu sekciju pod naslovom II. Sekcija; Podizanje i čuvanje šuma; V. Sekcija: Agrarna reforma; postaje III. Sekcijom, pod istim naslovom. VI. Sekcija: Promet industrija i trgovina, postaje IV. sekcijom pod naslovom: Uporaba šuma, trgovina i industrija. Ovoj sekciji priključen je iz III. sekcije odio: za šumsku produkciju. VII. Sekcija: Šumarska terminologija — postaje V. sekcijom pod istim naslovom. VIII. Sekcija: Prosvjeta postaje VI. sekcijom pod istim naslovom. IX. Sekcija: Propaganda i finansije — postaje VII. sekcijom pod istim naslovom. X. Sekcija Lov — postaje VIII. sekcijom pod istim naslovom. Nadalje je usvojeno, da u svaku sekciju udje najvše deset članova) od kojih je svaki moralno obvezan, da godišnje izradi jedan obrazložen prijedlog obzirom na prilike u svom kraju i da ga podnese Udruženju na daljnji rad tijekom godine, a najkasnije barem dva mjeseca prije skupštine. Sjedište predsjednika i tajnika sekcije je neobvezatno. Prijedlog dostavlja glavna uprava predsjedniku sekcije, koji će voditi brigu o razradi predmeta. Jedno lice ne može biti članom više sekcija. Za predsjednike sekcije izabrao je kongres slijedeće članove i to za: I. Sekciju: Ing. Jovu Metlaša, direktora u m., Zagreb. II. Sekciju: Dr. Gjuru Nenadića, sveuč. profesora, Zagreb. .. Sekciju: Ing. Peru Rohra, vlast. šum. savjetnika, Našice. IV. Sekciju: Ing. Josipa Lenarčića, industrijalca, Vrhnika, kod Ljubljane. V. Sekciju: Dr. Andriju Petračića, sveuč. profesora, Zagreb. 3 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 40 <-- 40 --> PDF |
600 ............. ........ ........ VI. Sekciju: Dr. Andriju Petračića, sveuč. profesora Zagreb. VII. Sekciju: Ing, Srećka Madjarevića, šum. nad. u m. Zagreb. VIII. Sekciju: Vilima Dojkovića, direktora, Vukovar. Nakon reorganizacije sekcija saslušao je kongres izvještaj pojedinih sekcija i prihvatio je slijedeće rezolucije: Od i. sekcije: Šumska politika, zakonodavstvo i uprava: »Povodom predloga Ministarstva finansija, da se Ministarstvo Šuma i Rud nika reoiganizira na taj način, da se broj postojećih odjeljenja svede samo na dva odjeljena i to u administrativno i šumarsko odeljenje, Jugoslovensko Šumarsko Udruženje na svojoj V. redovitoj godišnjoj skupštini nalazi, da je ovakova reorga nizacija neizvediva, jer poslovi uprave (gazdovanje) državnim šumama kao i nad zor nad komunalnim i privatnim šumama zahtjeva mnogo detaljniju organizac:ju Ministarstva žurna i Rudnika. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje priznaje, da organizacija Ministarstva i Generalne Direkcije Šuma, kakva je danas, ne odgovara poslovima i zadaćama, koje trel a da vrši Ministarstvo i Generalna Direkcija, te će o organizaciji kako je Udruženje zamišlja, u najkraćem vremenu izgraditi detaljan prijedlog na principima odvajanja uprave državnih šuma od uprave i nadzora nad nedržavnim šumama i podneti ga Ministarstvu Šuma i Rudnika. Nadalje J. Š. U. nalazi, da šumarsko ra čunovodstvo i finansije treba bezuslovno da ostane u tijesnoj vezi sa upravom i gazdovanjem šuma«. Od II. sekcije; Podizanje i čuvanje šuma: a) »Glavna skupština Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja prigodom svoje 50-godišnjice upućuje apel na Ministarstvo Šuma i Rudnika i na Narodno Predsjedničtvo, da se godišnje osiguravaju u državnom budžetu što izdašnije sume u svrhu pošumljivanja krša, goleti i živog pijeska — imajući u vidu interese svih naših krajeva gdje nalazimo goleti, krš i nepošumljeni živi pijesak imajući u vidu, da se pošumljivanje živog pijeska završi u narednih 10 godina da se na kršu i goletima umjetnim načinom pošumi godišnje barem 5000 hektara, a putem resurekcije barem 10.000 hektara, davajući potpore i nagrade privatnicima koji pokažu stvarnoga rezultata na pošumljivanju. Akciju oko pošumljavanja krša i goleti neka i dalje vodi Ministarstvo šuma i rudnika — no apelira se na Ministarstvo prosvjete, da izda što češći apel na učitelj ki personal, radi odgajanja mladeži u pravcu čuvanja i odgajanja šuma. Podjedno se apelira na Ministarstvo unutrašnjih djela, da ima u vidu interese narodnog gospodarstva pri uredovanju organa toga Ministarstva u šumarskim predmetirra, a naročito pri uredovanju o štetama počinjenim u šumama. Znajući da opraštanje kazna ima redovno loše posljedice po šume Jugoslovensko Šumarsko Udruženje cpelira na Ministarstvo Šuma i Rudnika i Ministarstvo unutarnjih djela, da se po mogućnosti dosadanja praksa u ovom pravcu ne ponavlja,. Iz razloga, što je pitanje pošumljavanja na kršu, goletima i živom pijesku usko vezana sa pitanjem paše u tim krajevima, apelira se na Ministarstvo poljoprivrede i Voda, da obrati naročitu pažnju podizanju gospodarstva u tim krajevima uopće, a napose da prouči pitanje pašarenja kako ne bi izvršivanje pašarenja smetalo što intenzivnijem pošumljivanju. Podjedno se apelira na Ministarstvo Vojske, da na podesnim mjestima pripomogne pošumljivanju — analogno dosadanjem radu izvjesnih vojnih komanda u ovome pravcu«. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 41 <-- 41 --> PDF |
............ ........ ........ 601 b; »Neke naše rijetke vrste drveća (Picea cmorica Panč; Pinus leucodermis Pinus .....) čine danas tek male sastojine, a neke gotovo izumiru. (Picea omorica Panč) ove sastojine mnogo trpe od lošeg gospodarenja, od pastira, od paše marve, a napose od požara, kojega u glavnom prouzrokuju pastiri. Tako je jedan dio sasto jine od Picea omorica Panč. u šumama kod Žlijeba (Višegrad) Bosna) na »Stolcu« stradao od požara te je na tom mjestu ostao gioli krš. Apelira se na Ministarstvo Šuma i Rudnika da se sve ovakove sastojine ili barem dio istih proglase prirodnim spomenicima sa karakterom zabrambene šume. Ovakove sastojine trebalo bi posebno mapirati i s njima posebno gospodariti, a napose imade se u njima kalo i u zaštitnom okrugu oko njih zabraniti svaka paša. Iz razloga, što brza sječa zatire i posljednje ostatke naših starih šuma »hrasta lužnjaka« poznatih u cijelom svijetu pod imenom »Slavonske hrastove šume «, koje i stranci dolaze u nlovije vrijeme da vide i proučavaju, bilo bi u interesu našeg šumarstva, da se barem 200 katastralnih jutara tih šuma u državnoj šumi Prašnik sačuva od sječe i uzdržava kao prirodni spomenik onih šuma, po kojima je naše šumarstvo došlo na glas po cijelom svijetu i od kojih je naša domovina i naš narod dosada tolike koristi crpio«. c) »Iz razloga, što se od dana u dan u sve većoj mjeri pojavljuju razni zareznici- štetočinje u našim šumama, prouzrokujući sve osjetljivije i veće štete po našu privredu ´ira pr. sušenje hrastovih šuma), a da šumovlasnici ne poduzimaju gotovo T.ikakovih cbrambenih mjera, pa iz razloga, što se redovno ne čiste od zamii- Mvarrja, ni naravni a ni umjetni vodotoci i odvodne grabe u šumama — čime nastaje stagnirajuća voda skreće se pažnja Ministarstvu Šuma i Rudnika, da se pomenutim činjenicama obrati što prije — što intenzivnija pažnja. Od potrebe je, da Ministarstvo Šuma i Rudnika izda strogu naredbu za čišćenje (tamanjenje) štetcčinja prema propisima zakona o šumama i da vodi što intenzivniju brigu cko izvršenja raredjenja, bilo čišćenja štetočinja, bilo o držanju reda u vodotocima«. d) »ife razloga, što se u mnogim šumama dozvoljava pod nadležnim vlastima čista kao ; neka reobična vrsta sječe srednjedobnih, zdravih hrast, sastojina, koja se sastoje u vadjenju iznad 30 cm. debelih stabala u mladim hrastovim šumama, na mjenjHJući tako slabijem drveću funkciju buduće glavne sastojine, pa iz razloga, što se to dozvoljava danas, kad naše šumarstvo proživljuje krizu radi velikog sušenja hrast, suma, koje se me raju brzo sječi i drvo iz šume brzo izvažati, te iz razloga, što mnoge posječene hrastove šume nisu ni djelomičnlo pošumljene hrastovim ži. rom„ nego se prepuštaju prirodi, da ih ova pošumi bilo kojim vrstama drveća i bilo u koje vrijeme, a zatim iz razloga, što se u velikom dijelu naših šuma ne gospodari danas po odobrenim gospodarskim osnovama, nego se dozvoljavaju prethvati na dugačko vrijeme i preko polovice ophodnje (turnusa), koji se način gospodarenja sa šumama protivi svim načelima pravilnog i urednog gospodarenja, te vodi sigurnoj i brzoj prlopasti naših šuma i znatno umanjuje ugled šumarskog stališa, koii je zvan, da u prvom redu vodi brigu o uzgajanju šuma. — Glavna skupština Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja apelira na Ministarstvo Šuma i Rudnika, da se preduzme sve što je od potrebe, kako bi se šume sačuvale od svih pomenutih pojava u našem šumskom gospodarstvu«. e) Zadnjih godina učestali prehvati naših šuma bez razlike vlasništva koji s´žu na ovije do tri perijode odnosno prekto polovine ophodnje. Pošto su prethvati na sječi dozrijevajućih sastojina teoretski dozvoljeni samo za polovicu I. perijode odnosno u naročitim slučajevima jedva za cijelu prvu perijodu od 20 godina, to |
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 42 <-- 42 --> PDF |
602 ............. ........ ........ jače iskorištavanje šuma u sadašnjici na račun budućih gereracija dovodi do pot pune propasti takovih šuma, jer se tako posvema uništuje njihov temeljni kapital, koji je u dvije do tri prve periode redovno sadržan do dvije trećine njegove vi- line. Jednako tako uvode se u novije vrijeme za naše šume vrlo štetni »eksploatac joni planovi«, koji se odnose samo na sječu drvne mase najstarijeg dlotmog razreda šume. Pošto gospodarska osnova veže u organsku cjelinu sve sastojine od najmladjih do najstarijih, to je takav »eksploataciomi plan« štetan za pravilne i valjano iskorištavanje naših šuma, a to još time više, što on sa malo podataka o zbiljnoj masi šume ne može nadomjestiti brižno sastavljenu gospodarsku osnlovu šume. Dalmje zlo, koje se u naše šume uvodi jest skraćivanje ophodnje. Odabrane finansialne ophodnje za hrastove šume od 120—140 godina skraćuju se na 60—80 godina te se tako nepravilno dobiveni visci na drvnim masama iznašaju na drvno tržište, nanoseći time ogromne štete našoj budućoj drvnoj industriji. Sastavljena gospodarska osnova za šume postavlja cilj daljnjem gospodare nju sa sumom, koji se sastoji u što boljem iskorištavanju u šumu uloženih kapitala, te ona zbog toga predstavlja operat od visoke vrijednosti, koji se ne bi smio naglo izmjenjivati, što vodi do neplotrebnih eksperimenata, koji ni u jednoj grani privre de nisu od toliko velike štete kao u šumskom gospodarstvu. Glavna skupština J. Š. U. uvidja svu štetnost, koja se time nanosi našemu šumskom gospodarstvu te zaključuju svratiti Gospodinu Ministru Šuma i Rudnika pažnju na te okolnosti, kako bi se za vremena otklonile odatle nastale štete kako za napredak samog šumskog gospodarstva, tako i cjelokupnog nacijonalno-ekonomskog života našeg naroda. Nadalje obzirom na veliku krizu u drvarskoj industriji i trgovini i obzirom na to da iznašanje na prodaju velikih šumskih objekata tu krizu još više uvećava i ubija c:jenu drvarske robe, glavna skupština J. Š. U. zaključuje da naročitom predstavkom zamoli g. Ministra Šuma i Rudnika da se prekine s prodajom velikih šumskih objekata u sadanje doba velike krize šumske industrije a naročito, da se po. savska hrastovina ne prodaje u velikim objektima nego da se prodaju redovite sječine po gospodarstvenoj osnovi, kako je to i do sada bilo. Dosljedno tome, da se odmah obustavi prodaja šume Prašnika i šume Psunj«. f) »Unatrag nekoliko godina na zahtjev privatnih posjednika šuma, dozvoljava se s´eča svih stabala iznad 30 cm. debljine. Taj način sječe šuma nepoznat je u stručnoj šumarskoj literaturi, jer se on ne može ubrojiti ni u jednu poznatu vrst. sječe šuma, kao što je g.ola oplodna i prebirna sječa šuma. Na taj način preostalim tankim i zakržljalim stablima namjenjuje se funkcija buduće glavne sastojine, što ona ne mogu biti, jer ta sitna i zakržljala stabalca ne posjeduju ni jednoga šumsko-uzgojnog uslova, da budu nosioci buduće glavne sastojine. Eudući da se time upropašćuju prostrane, marno uzgojene i po tome mnogo vrijedne šume privatnih vlasnika šuma, to glavna skupština J. Š. U. zaključuje, da se Gospodinu Ministru Šuma i Rudnika svrati pažnja na tu okolnost, te da se u buduće ni pod kojim uslovom ne dozvoljavaju drugi načini sječa šuma, doli onih načina koji su do sada poznati u šumarskoj nauci za pojedinu vrst drveća i načina uzga´anja šuma«. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 43 <-- 43 --> PDF |
............. ........ ........ 603 Od IV. sekcije: Upcraba šuma, trgovina i industrija, .Jugoslovensko šumarsko Udruženje sa žalošću konstatira teško stanje općih prilika glede unovčenja šumskih predukata i osobito teško stanje šumske industrije i trgovine. Uzrok leži u tome što su naši produkti na svjetskim tržištima preskupi, jer su preopterećeni prevelikim pfledukcijonim troškovima i poteškoćama, koje se odnose na: kapital, promet, carinsku i trgovinsku medjunarodnu politiku i visoku režiju. U svrhu nužne pomoći se zahtjeva: 1. U pogledu kapitala: uredjenje i stabilizacija valutarnih i finansijskih prilika u državi; kreditiranje preveznine surove robe na pilane kao i omogućivanje davanja izravnih kredita šumskoj industriji od strane korporacija šumovlasnika. 2. U pogledu prometa: revizija tarifalnih stavki obzirom na vrijednost i uporabivost gotove robe (n. pr. drveni ugljen i razni manje vrijedni materijal); prilagodjenje prometne politike našim državnm potrebama i pravodobna dostava potrebnih prevoznih sredstava našoj šumskoj indusfaiji, jer u tom pogledu vlada danas veliko pomanjkanje; valja omogućiti našim eksporterima direktne tarife za reekspediciju iz skladišta. 3. U pogledu carine i carinske politike: da se prilikom sastavljanja medjudržavnih trgovinskih ugovora posveti sva pažnja našim zaštitnim carinama tako, da se omogući izvoz naših konačnih produkata, jer je danas izvoz gotove robe u većoj mjeri nemoguć. 4. U pogledu režije: revizija socijalnog zakonodavstva osobito obzirom na osiguranje radnika; sniženje općinskih nameta; bezearinski uvoz za potrebštine šumske industrije; pospješenje i pojeftinjenje carinske manipulacije; prilagodjenje i valorizacija šumskih taksa obzirom na kupnju«. Od VI. sekcije; Prosvjeta. a) »Da spoznaja koristi i važnosti šumarstva uhvati što dubljeg korijena . najširim narodnim slojevima valja: 1. Držati pučka predavanja po gradovima i selima. Svotu od 10-000 Dinara za trošak putovanja moralo bi Udruženje unašati u svoj redovni godišnji budžet. 2. Valjalo bi sastaviti poučne članke iz šumarstva za čitanke osnovnih i šegrtskih škola. 3. Valjalo bi »Bcrošićevu Literarnu Zakladu« dotirati s izvjesnom svotom iz društvenih sredstava, da ona bude mogla sa svojim kamatima honorirati vrijedna brošure i knjige iz šumarstva«. b) »Jugioslovensko šumarsko udruženje sabrano na proslavi svoje pedesetgodišnjice u Zagrebu, sa zadovoljstvom i veseljem konstatira, da je uspjelo u pitanju ustanovljenja niže šumarske Škole u Mariboru odstraniti sve osnove tehničke zapreke. Time je dana mogućnost, da se zadovolji dugogodišnjim potrebama i željama maloga i srednjega šumarskog posjednika čitave države. No iz nerazumljivih razloga ispao je kredit za ustanovljenje te škole iz ovogodišnjeg budžeta, koji je već od god. 1921-22. bio predvidjen u budžetima, a nije se mogao radi navedenih tehničkih zapreka privesti svrsi. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje naglasuje veliku narodnogospodarsku važnost te škole za opstanak našeg malog i srednjeg šumoposjednika i naših šuma, naročito za vreme gospodarskih kriza kakova je današnja. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje moli obzirom na. to, mjerodavne faktore, da se bezuvjetno unese u budući budžet za gcd. 1927.-28- potreban kredit i da |
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 44 <-- 44 --> PDF |
604 ............. ........ ........ se već sada preduzmu sve potrebne priprave, kako bi se niža šumarska škola u Mariboru mogla otvoriti početkom školske godine 1927.-28.«. Od VIII. sekcije: Lov. I. »Povodom toga, što je riješenjem Gospodina Ministra za agrarnu reformu od 22. septembra 1926. brcj 32.560 ponovno potaknuto pitanje provadjanja nared. be Ministarstva Šuma i Rudnika od 17. IV. 1924. broj 12.377-1926. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje pozivno na svojoj glav. skupštini u Sarajevu 1924-u istom predmetu donesenu rezoluciju -- smatra svojom dužnošću, da se ponovno umoli Gospodina Ministra Šuma i Rudnika, da bi izvolio do donešenja novoga zakona o lovu (odnosno do definitivnoga prenosa gruntovnoga prava vlastništva na interesente agrarne reforme stavi*i van snage, napred cit´ranu naredbu broj 12.377-192(1 iz ovih razloga: I. Ova se naredba kosi sa osnovnim načelima zakona o lovu od 27. IV. 1893 po kojem je pravo vršenja lova na teritoriju Hrvatske i Slavonije iz uzgojnih razloga vezano na pravo vlasnosti zemljišta, dok se ovom naredbom oduzima sadanjem vlasniku zemljišta pravo vršenja lova, koje izvire iz prava vlastništva zemlie. a) Ova je naredba i bez obzira na napred navegeno u praksi neizvršiva, jer agrar.iom reformom za sad jcš uvijek ekprcpriisano zemljište nema definitivno u tvrdjenih granica, već podleži čestoj, malo ne godišnjoj prostornoj promjeni. b) Racijonalni uzgoj lova na ovako privremenoj prostrano promjenljivoj povr šini ne samo što je nemoguć, već je naprotiv i sadanje stanje plemenite divljači time ugroženo, a na znatnu štetu jedne važne narodnougospodarsko-privredne grane. c) Što držim», da je državna šumska uprava, kojoj u svrhu racijonalnog uz goja divljači ne stoje na raspoložbu dostatna novčana sredstva, a nema ni izgleda da će državni godišnji proračun potrebu svakoga izdatka predvidjeti, nepodesna za upravu takovih lovišta. d) 1 konačno zato, što ta naredba u pitanju izlučenja lovišta zauzima i naro_ čito fiskalno stanovište raćunajuć sa prihodima^ koji bi unilazili sa naslova zakupnine u svrhu agrarne reforme, te sa time organizaciju racionalnog uzgoja divljači na tim lovištima time posve onemogućuju. II. Da se izda naredba svim lovačkim udruženjima u državi, da trećina lovišta, kojega imaju u zakupu, ima biti trajno pod strogom zabranom od izvršavanja lova u svrhu, da se tim zabranama divljač uzgoji. III. Da se izda odredba svima direkcijama šuma, da se državna lovišta ne izdaju u zakup privatnicima, već da se ista u vlastitoj režiji uzdržavaju, U svrhu pokrića troškova i rentiranja lovišta mogu se izdavati samo pojedinačne dozvole za ubijanje pojedine vrsti divljači. IV. Da se kod sv^h direkcija šuma imenuju lovni referenti u osobi šumarskihstručnjaka, koji će se referenti starati za uzgoj i podizanje lova i odredjivati zabrane u 1im lovištima. Nakon što je kongres salušao i primio gornje rezolucije prihvaćen je budžet za godinu 1927. koji iznosi: Primici: 395.100 Din. Izdaci: 377.013 Din. Konačno je kongres pristupio k izboru novih članova glavne uprave, koji su se "..1> birati na mjesto onih, kojima je po pravilima mandat ove godine istekao. Istaknute su bile tri listine i to |
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 45 <-- 45 --> PDF |
............. ........ ........ 605 Listina starog odbora sa nosiocem liste Drom Djokiom Jovanovićem. Li´tina novog odbora sa nosiocem liste Drom Djokom Jovanovićem. Listina novog odbora sa nosiocem liste Ing. Josipom Lenarčićem, dosadanjim potpredsjednikom. Većinu je dobila nova lista Dra Lenarčića, te su prema tome izabrani: Za predsjednika: Ing, Josip Lenarčić; Za potpredsjednika: Ing. Risto Stojanović, Za tajnika: Ing. Žarko Miletić, Za odbornke: Ing. Josip Griimvald Ing. Pero Rohr, Ing. Kajo Grubić, Ing Svetozar Nedimović, Ing. Roman Sarnavka, Savo Bojić, Ing. V´ojko Koprivnik, Dr. Josip Balcn, Ing. Ilija Slijepčević, Ing. Marjan Jerbić,, Bozo Stamenkovič, Ing. Slobodan Baranac, Ing. Aleksandar Bogičević, Ing. Orestije Krstić, Josio GoeJererj Dr. Andrija Petračić Franc Lang, Ing. Franc PaS-rnik, Int!j M" ovi! Markić, i Ing. Franc Sevnik. U nadzorni odbor: ing. Marko Babić, Ing. Josip Rustija, Jovan Simonović, i Rudolf Frny. Za zamjenike nadzornog odbora: Dr. Vladimir Škorić i Zdenko Vilder. Od stare uprave ostali su i nadalje: Podpredsjednici: Miloš Ćirković i Ing. Vilim Čmelik, Tajnik: Ing. Ivan Čeović, Blagajnik: Milan Drnić. Odbornici: Mihajlo Ljuština Petar Bambulović, Vilim Dojković, Ing. Pero Manojlović, Ing. Hugo Sacher i Ing. Dragoljub Petrović. Na treći dan kongresa održana je ekskurzija u šumu Trstika kraj Novske, kako je to u programu bilo i predvidjeno. Ekskurziji je učestvovalo oko 70 članova, koji su pod vodstvom direktora Ing. Šebetića i ostalih činovnika vinkovačke direkcije, pregledali pomenutu šu- mu koja je vanredno stradala usljed sušenja. Kako predavač o temi sušenja hrastika sa prvog dana kongresa Ing. P. Manojlović nije prisustvovao ekskurziji to je dužnost tumačenja preuzeo prof. dr. A. Langhofer, koji je u lijepom predavanju iznesao uzroke sušenja, pokazujući to na licu mjesta na pojedinim stablima. Poslije dovršene ekskurzije razišli su se učesnici u raznim smjerovima svojim kućama i time je peti redovni kongres Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja kao i proslava njegove 50-godišnjice dovršena. ..... ........ ......... . ....... ......... .... 1926. ......... .......: .... ....... ....., ....., 50 ...... .. .... 1926. ; .... .... ....., ...., 5 .... .. .... .... 1926. ; .... ...... .. ....., ..., 50 .... .. .... 1926.; .... ........ ......, ......, 50 .... .. .... 1926.; ...... ....., .... ........, 150 .... .. .... 1924., 1925. . 1926.; ........ ......., ......., 50 .... .. .... 1926.; ..... ........., ......., 50 .... .. .... 1926.; .... ...... ...... ......, 105 .... .. .... 1925. . 1926., .. .. .... 5 .... ; .... ......... ....., ......, 50 .... .. .... 1926.; ..... ......, ......, 100 .... .. .... 1925. . 1926. ; ....... ....., ........ 100 .... .. .... 1925. 1926. ; ........ ........., ........, 50 .... .. .... 1926. ; ..... ........, ..... 60 .... .... . ......... .. .... 1926. ..... ....., ......., 100 .... |