DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1926 str. 17 <-- 17 --> PDF |
f Profesor Ivan Partaš za liječenje, te bi još mnogo više trpio i veće zlo podnosio, da ga nije njegova dobra gdja sestra uzdržavala i liječila. Stručni rad prof. Ivana Partaša na polju šumarstva bio je vrlo plodan i koristan. U prvom redu valja istaći njegov nastavnički rad u Gosp.-šumarskom učilištu u Križevcima, gdje je važne stručne predmete: uredjivanje šuma, dendrometriju i računanje vrijednosti šuma, od osnutka toga zavoda (1860) pa do dolaska Partaševa (1887) predavao — više ili manje enciklopedički prof. Dragutin Hlava, koji osim toga nije bio posvema vješt hrvatskom jeziku. No kada je proî. Ivan Parias preuzeo te predmete u svoje ruke, unesao je u svoja predavanja iz tih predmeta novi duh Presslerove nauke o najvećoj, zemljišnoj renti, koji duh je već tada zavladao posvema na polju njemačkog šumskog gospodarstva. Osim spomenutih stručnih predmeta predavao je prof. Ivan Partaš i druge stručne šumarske predmete, a često je predavao i nacionalnu ekonomiju, koja mnogo doprinosi općem obrazovanju šumara, a osim loga temeljito znanje nacionalne ekonomije omogućuje tek potpuno razumijevanje novih načela Prssslei´Dve nauke o najvećoj zemljišnoj renti. U svom nastavničkom radu nije se prof. Ivan Partaš zadovoljavao samo time, da svojim učenicima predaje šum. nauku sa čisto teoretskog gledišta, nego je nastojao, da im i u praksi pokaže uspjehe primjeno šum. nauke, te je zbog toga svoje učenike vodio na ekskurzije u naprednije države: Njemačku, Austriju, Češku, gdje je šumarstvo bilo na višem stepenu svoga napredka nego u Hrvatskoj. Kao učitelj bio je svojim učenicima dobar prijatelj i brižan otac, te se za njihovu materijalnu egzistenciju kod viših vlasti znao živo zalagati. Tako je kao nastavnik u Križevcima bio mnogo zaposlen sa svojim redovnim dužnosiima, našao je ipak vremena, da u Šumarskom listu marljivo saradjuje. U nizu njegovih članaka valja istaći njegovo nastojanje za podizanje šumarske nastave na viši stepen : Šumarsku akademiju. On je pored prof. Kesterčaneka ispravno tvrdio, da što je šum. gospodarstvo jedne zemlje intenzivnije i naprednije, a po tom i uprava sa šumama kompliciranija, to veća mora biti stručna sprema njenog šum. osoblja. Osim te prve potrebe, podizanja šumarske nastave na viši stepen, bilo je još i drugih razloga za osnivanje Šumarske akademije odnosno za prenos šumarske nastave na sveučilište u Zagrebu. Ti razlozi bili su političke prirode, koji su tražili, da se u Upravu državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji namještaju domaći sinovi Hrvati i Srbi, a ne da sa državnim šumama u Hrvatskoj i Slavoniji upravljaju šumari |