DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1926 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Gubar i ostale štetočinje seXyleborus pojavio samo na stanovitim stablima. Ispitujući to došao sam do zaključka, da se on pojavio samo na stablima, koja su se osušila za vrijeme vegetacije, dok se na stablima, koja su svoju — ako i sblabu — vegetaciju dovršila, nije pojavio ili se pojavio samo u bije li. Dapače ga nije bilo ni u materijalu izradjenom od takovih stabalaa koji je ležao dulje vrijeme u šumi ili na skladištu. Pošto su većinom sve suhe sastojine u Žutici završile svoju vegetaciju nakon pojave gubara i medljike te slijedećega proljeća nijesu više listalea stabla, koja su se osušila za vrijeme vegetacije, bila su samo pojedinačna i u manjoj mjeri, to se i on nije tako širio, kako se to očekivalo. Najrašireniji od svih štetnih kornjaša i gotovo stalni gost svakoga sušca je Agrilus(biguttatus Fabr. ustanovljen po g. prof. Opermannu). No njegova je pojava sigurno sekundarna i bez većega upliva na sušenje hrastika, jer se pojavio samo na stablima, koja su već propadala. Platypu s se pojavio u manjoj mjeri, te se u svemu vladao kao Xyleborus. Od gljiva, koje djeluju kod sušenja hrastika, konstatirana je A rmillari a mellea , čije je djelovanje opisao dr. Petar Gjorgjević u svojoj naučnoj i uvjerljivoj raspravi.2) Prema svojim opažanjima došao je do zaključka, da je \rmillaria mellea sekundarna pojava, i da su dapače štetni kornjaši primarniji od nje, te da kod katastrofalnoga sušenja hrastovih sastojina nema onu važnost, koju joj pripisuje dr. Gj. Nemam razloga, da osporavam važnost istraživanja dr. Gj., ali držim, da je neispravan njegov zaključak, »da je neposredan uzrok onom naglom sušenju hrastovih stabala, a često i čitavih hrastovih sastojina micelija gljive Armillaria mellea«. Prama postavljenim premisama, koje su plod istraživanja jednoga objekta bez obzira na sve druge uzročnike sušenja hrastika, ne može se logički doći do tako općenita zaključka, jer za to postoji premalo utvrdjenih činjenica i premalo je objekta istraženo. To potvrdjuje i sama činjenica, da su svi preduvjeti za njen razvoj opisani u raspravi postojali i prije u drugim našim hrastovim sastojinama, a ipak se nije opazilo sušenje hrastovih sastojina prije pojave gubara i medljike. Svakom većem sušenju hrastovih sastojina, a osobito sadašnjem katastrofalnom bio je preteča gubar i medljika. Utvrdi li se zajedničko djelovanje tih triju faktora kod sušenja hrastovih sastojina, kao i stepen i način djelovanja pojedinih faktora, moglo bi se eventualno Armillariji podati onu važnost kod sušenja hrastovih sastojina, koju *) Sušenje hrastovih sastojina u Slavoniji. |