DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1926 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Gubar i ostale štetočine


niedfn pobrštenim sastojinama ostala kao neka oaza neobrštena mlada
sastojina od 40 god. u površini od 80 kat. jut., u kojoj se opazilo,
da leti gubar, ali nigdje se nije našlo odloženih jaja. Znak, da je letio
samo mužjak, a ne ženka, jer bi se inače moralo bar negdje naći odloženih
jaja.


Naglo pogibanje gusjenica od bilo kojeg uzroka nije se opazilo,
osim onoga slučaja, koji je gore spomenut. Ichneumonida nije bilo a
Tachinaria u vrlo neznatnoj količini. Od ptica opaženo je jedino, da
sjenice jedu jaja a Litta caesia ličinke, dok su još male, ali i to u tako
maloj množini, da ne dolaze u obzir kod tamanjenja gubara. Nije se
moglo oapziti, da bi kakovi kornjaši tamanili gusjenice, dapače ni
mravi nisu dirali u gusjenicu, koja je bačena za pokus u mravinjak. Vopće
se može reći, da ove godine nije bio razvoj gubara smetan ničim,
što se i opaža po množini odloženih jaja kao znak ozbiljne pogibiji
za slijedeću godinu.


Osim gubara pojavili su se i razni štetni kornjaši, koji su se prije
pojave gubara nalazili u neznatnoj množini u pojedinim sušcima. Vadjenjem
tih sušaca, nestali su i oni iz šume, te se može reći da je Žutica
prije pojave gubara bila intakna od tih kornjaša. Medjutim su pojavom
gubara došli i mnogi štetni kornjaši, koji su nastavili razorno
djelovanje u hrastovim sastojinama. Od najvažnijih konstatiranih štetnih
kornjaša jesu :Xyleborus, Platypus, A gril us, i Cer
a m b y .. Posljednji opažen je samo u starim hrastovim sastojinama,
te kod katastrofalnoga sušenja hrastovih sastojina ne dolazi u
obzir. Razvoj generacije tih kornjaša ni jesam mogao točno pratiti, ali
sam mogao kao sigurno ustanoviti, da su oni posve sekundarna pojava.
Svi bez razlike pojavili su se — nakon pojave gubara — u stablima,
koja su već propadala, te im se kod sušenja hrastovih sastojina
ne može pripisivati kakva osobita važnost. Dozvoljavam, da bi se po
gdjekoje stablo i održalo nakon djelovanja gubara i medljike, da se
nijesu pojavili ti kornjaši, jer sam ih našao u stablima, koja su imala
još zeleni list, ali svakako je djelovanje tih kornjaša kod katastrofe na
ših hrastika bez većega efekta, te su samo naravna posljedica đjelova
nja guibara i medljike, jer su se njihovim djelovanjem razvile povoljne
prilike za razvoj tih kornjaša.


Na suhim hrastovima prvi se opazio Xyleborus, te je već postojala
bojazan, da će se raširiti po svuda i time smanjiti znatno vrijednost
osušenih sastojina, a eventualno i onemogućiti unovčenje njihovo.
Medjutim se ta bojazan nije ispunila. On se doduše umnožio i širio
dosta jako, ali samo po nekim stanovitim stablima, dok je ostala
stabla poštedio. Taj me je slučaj ponukao da ispitam, što je razlog, da