DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1926 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Gubar i ostale štetočine niedfn pobrštenim sastojinama ostala kao neka oaza neobrštena mlada sastojina od 40 god. u površini od 80 kat. jut., u kojoj se opazilo, da leti gubar, ali nigdje se nije našlo odloženih jaja. Znak, da je letio samo mužjak, a ne ženka, jer bi se inače moralo bar negdje naći odloženih jaja. Naglo pogibanje gusjenica od bilo kojeg uzroka nije se opazilo, osim onoga slučaja, koji je gore spomenut. Ichneumonida nije bilo a Tachinaria u vrlo neznatnoj količini. Od ptica opaženo je jedino, da sjenice jedu jaja a Litta caesia ličinke, dok su još male, ali i to u tako maloj množini, da ne dolaze u obzir kod tamanjenja gubara. Nije se moglo oapziti, da bi kakovi kornjaši tamanili gusjenice, dapače ni mravi nisu dirali u gusjenicu, koja je bačena za pokus u mravinjak. Vopće se može reći, da ove godine nije bio razvoj gubara smetan ničim, što se i opaža po množini odloženih jaja kao znak ozbiljne pogibiji za slijedeću godinu. Osim gubara pojavili su se i razni štetni kornjaši, koji su se prije pojave gubara nalazili u neznatnoj množini u pojedinim sušcima. Vadjenjem tih sušaca, nestali su i oni iz šume, te se može reći da je Žutica prije pojave gubara bila intakna od tih kornjaša. Medjutim su pojavom gubara došli i mnogi štetni kornjaši, koji su nastavili razorno djelovanje u hrastovim sastojinama. Od najvažnijih konstatiranih štetnih kornjaša jesu :Xyleborus, Platypus, A gril us, i Cer a m b y .. Posljednji opažen je samo u starim hrastovim sastojinama, te kod katastrofalnoga sušenja hrastovih sastojina ne dolazi u obzir. Razvoj generacije tih kornjaša ni jesam mogao točno pratiti, ali sam mogao kao sigurno ustanoviti, da su oni posve sekundarna pojava. Svi bez razlike pojavili su se — nakon pojave gubara — u stablima, koja su već propadala, te im se kod sušenja hrastovih sastojina ne može pripisivati kakva osobita važnost. Dozvoljavam, da bi se po gdjekoje stablo i održalo nakon djelovanja gubara i medljike, da se nijesu pojavili ti kornjaši, jer sam ih našao u stablima, koja su imala još zeleni list, ali svakako je djelovanje tih kornjaša kod katastrofe na ših hrastika bez većega efekta, te su samo naravna posljedica đjelova nja guibara i medljike, jer su se njihovim djelovanjem razvile povoljne prilike za razvoj tih kornjaša. Na suhim hrastovima prvi se opazio Xyleborus, te je već postojala bojazan, da će se raširiti po svuda i time smanjiti znatno vrijednost osušenih sastojina, a eventualno i onemogućiti unovčenje njihovo. Medjutim se ta bojazan nije ispunila. On se doduše umnožio i širio dosta jako, ali samo po nekim stanovitim stablima, dok je ostala stabla poštedio. Taj me je slučaj ponukao da ispitam, što je razlog, da |