DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1926 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Gubar i ostale štetočinje 53g Ing. Adolf Jošovec [Križ] : Gubar i ostale štetočinje1. Opažanja u Žutici godine 1926. U Žutici hara gubar već od god. 1923. neprekidno. Prijašnjih godina nije se mogao opaziti ni pojedinačno, dok se u god. 1923. pojavio u vrlo znatnoj mjeri. Došao je ponajviše sa juga, odakle se širio na sve strane, jer je našao povoljne prilike za svoj razvoj. Granicu južnog i istočnog dijela Žutice čine vode Česma i Lonja, koje, premda pune vode, nijesu mogle zapriječiti širenje gubara. Opaženo je, da je gubar te godine prenesen vjetrom preko spomenutih voda za vrijeme dok se spuštao po nitima na zemlju. Pošto se bio pojavio onkraj Česme u velikoj množini, to je znatna množina prenesena u Žuticu, gdje je još iste godine znatne površine šuma potpuno obrstio. Prema množini odloženih jaja (guba) moglo se već ljeti god. 1923. zaključiti, da će se slijedeće god. 1924. u još većoj mjeri pojaviti. I zaista se te godine pojavio u tolikoj množini, da je potpuno obrstio pp. 1800 kat. jut., a poslijedica toga je bilo sušenje hrastovih sastojina. Za vrijeme spuštanja gubara na zemlju u svrhu, da se iz pobrštenih sastojina seli u još nepobrštene, nastala je nenadana velika poplava, koja je na nižim dijelovima potpuno uništila gubara, a po gredama u dosta znatnoj množini. Stoga je bilo odlaganje jaja samo lokalno po gredama i u maloj mjeri, što je bio uz znatnu površinu (600 kat. jut.) osušenih sastojina razlog, da se gubar u god. 1925. pojavio u neznatnoj množini i samo lokalno. Odlaganje jaja bilo je i te godine samo lokalno po gredama i to po unutrašnjosti sastojina neznatno i nisko na deblu, a po rubovima vrlo gusto i visoko (do 10 m), dapače i po granama. Jaja je najviše nadjeno na hrastu i grabu, ali ih je bilo i jrt> ostalim vrstima drveća (klen, brijest, glog, vrba tik uz Česmu, joha rijetko), dapače nalazila su se i na listu na zemlji. Gube, koje su >. nalazile nisko na deblu, bile su za vrijeme redovitih poplava pod vodom, te je voda isprala dlačice, a boja im je posve poblijedila. Te su gube imale izgled starih guba iz prošlih godina. Već po množini odloženih jaja moglo se zaključiti na znatnu ali samo lokalnu pojavu gubara u god. 1926., što je faktično i uslijedilo. Ove sam godine razvoj gubara točnije opažao, pa stoga iznosim ovdje svoja opažanja. *) Referat o tome predložio sam Zavodu za šumske pokuse u Zagrebu. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1926 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Gubar i ostale štetočine Razvoj gubara pratilo je vrlo nezgodno vrijeme, kišovito, hladno -i vjetrovito, s vrlo malo dana toplih i sunčanih. Prvo su se gusjenice izlegle 30. marta i to na rubovima i na sunčanoj strani i od legla, koja su se za vrijeme jesenskih i proljetnih poplava nalazila pod vodom. U unutrašnjosti sastojina opažene su prve gusjenice istom 6. aprila. Leženje gusjenica trajalo je 20 dana. Prvih dana bilo je leženje dosta sporo, dok je poslije bivalo sve intenzivnije, da se zadnjih dana opet uspori. Najmanje jalovih jaja imale su gube, koje su se nalazile zu vrijeme poplave pod vodom, a najviše ona po unutrašnjosti sastojim, koja su se nalazila niže na deblu. Gusjenice su odmah drugi dan po leženju puzale na stablo. Da bi se kupile kod legla i nekoliko dana mirovale, nije se opazilo. Izmedju 8.—16. aprila vraćale su se gusjenice na svoja legla, gdje su na okupu mirovale, a razlog će tome biti, što je nastalo hladno vrijeme. Tom je zgodom poginulo pp. 20 posto gusjenica a valjda od zime. 17. aprila vraćale su se gusjenice u masama na stabla, te su odmah počele brstiti. Najintenzivnije brstile su od 20. aprila do 27. maja. 28. maja opaženo je, da se gusjenice spuštaju na zemlju, što je bio znak, da će nastati seoba. Izmedju 29. maja i 5. juna trajala je neprestano seoba iz obrštenih u neobrštene sastojine. Vidjelo se velike množine gusjenica, kako po zemlji puzaju. Prigodom seobe imale su gusjenice da pred ju odvodni jarak, u kojem je bila voda, ali se nije opazilo — kako to neki tvrde, — da je gusjenica prešla preko vode. Kod prelaza preko jarka poslužile su se granjem, koje je ležalo u jarku, te ih je i tom zgodom poginulo dosta u vodi. Prigodom seobe usput brstile su list šumskog grmlja, dapače i travu, šaš i sitak. U početku brstile su gusjenice samo hrast i grab, a kad su se posve razvile, a osobito prigodom seobe, brstile su sve vrsti drva i grmlja, jedino je bio poštedjen jasen i joha, koje su vrlo neznatno napale. Izmedju 7. i 9. juna počele su se prve gusjenice zakukuljivati, a 21. juna već se pojavio leptir u većoj množini, 22. juna opažene su prve ženke, koje su odlagale jaja. Odlaganje jaja trajalo je do konca jula, kad je već skoro posve jenjalo. Jaja su odložena na svim vrstima drveća osim na jasenu, gdje je to iznimno, zatim na grmovima, dapače i na šašu i radničkim barakama. Razmjer ženki prema mužjacima bio je pp. 1 :2. Lijet mužjaka bio je najintenzivniji u predvečerje, ali je bio i dosta običan za oblačnih dana. Da bi ženka letjela, kako to neki pisci tvrde, nije se moglo opaziti, a isto tako ne, da bi ženka sa zemlje puzala na deblo, gdje bi odložila jaja. Ženka je samo puzala po stablu i tražila zgodu, gdje će odložiti jaja. Kao dokaz, da ženka ne leti, može služiti činjenica, da je |
| ŠUMARSKI LIST 10/1926 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Gubar i ostale štetočine niedfn pobrštenim sastojinama ostala kao neka oaza neobrštena mlada sastojina od 40 god. u površini od 80 kat. jut., u kojoj se opazilo, da leti gubar, ali nigdje se nije našlo odloženih jaja. Znak, da je letio samo mužjak, a ne ženka, jer bi se inače moralo bar negdje naći odloženih jaja. Naglo pogibanje gusjenica od bilo kojeg uzroka nije se opazilo, osim onoga slučaja, koji je gore spomenut. Ichneumonida nije bilo a Tachinaria u vrlo neznatnoj količini. Od ptica opaženo je jedino, da sjenice jedu jaja a Litta caesia ličinke, dok su još male, ali i to u tako maloj množini, da ne dolaze u obzir kod tamanjenja gubara. Nije se moglo oapziti, da bi kakovi kornjaši tamanili gusjenice, dapače ni mravi nisu dirali u gusjenicu, koja je bačena za pokus u mravinjak. Vopće se može reći, da ove godine nije bio razvoj gubara smetan ničim, što se i opaža po množini odloženih jaja kao znak ozbiljne pogibiji za slijedeću godinu. Osim gubara pojavili su se i razni štetni kornjaši, koji su se prije pojave gubara nalazili u neznatnoj množini u pojedinim sušcima. Vadjenjem tih sušaca, nestali su i oni iz šume, te se može reći da je Žutica prije pojave gubara bila intakna od tih kornjaša. Medjutim su pojavom gubara došli i mnogi štetni kornjaši, koji su nastavili razorno djelovanje u hrastovim sastojinama. Od najvažnijih konstatiranih štetnih kornjaša jesu :Xyleborus, Platypus, A gril us, i Cer a m b y .. Posljednji opažen je samo u starim hrastovim sastojinama, te kod katastrofalnoga sušenja hrastovih sastojina ne dolazi u obzir. Razvoj generacije tih kornjaša ni jesam mogao točno pratiti, ali sam mogao kao sigurno ustanoviti, da su oni posve sekundarna pojava. Svi bez razlike pojavili su se — nakon pojave gubara — u stablima, koja su već propadala, te im se kod sušenja hrastovih sastojina ne može pripisivati kakva osobita važnost. Dozvoljavam, da bi se po gdjekoje stablo i održalo nakon djelovanja gubara i medljike, da se nijesu pojavili ti kornjaši, jer sam ih našao u stablima, koja su imala još zeleni list, ali svakako je djelovanje tih kornjaša kod katastrofe na ših hrastika bez većega efekta, te su samo naravna posljedica đjelova nja guibara i medljike, jer su se njihovim djelovanjem razvile povoljne prilike za razvoj tih kornjaša. Na suhim hrastovima prvi se opazio Xyleborus, te je već postojala bojazan, da će se raširiti po svuda i time smanjiti znatno vrijednost osušenih sastojina, a eventualno i onemogućiti unovčenje njihovo. Medjutim se ta bojazan nije ispunila. On se doduše umnožio i širio dosta jako, ali samo po nekim stanovitim stablima, dok je ostala stabla poštedio. Taj me je slučaj ponukao da ispitam, što je razlog, da |
| ŠUMARSKI LIST 10/1926 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Gubar i ostale štetočinje seXyleborus pojavio samo na stanovitim stablima. Ispitujući to došao sam do zaključka, da se on pojavio samo na stablima, koja su se osušila za vrijeme vegetacije, dok se na stablima, koja su svoju — ako i sblabu — vegetaciju dovršila, nije pojavio ili se pojavio samo u bije li. Dapače ga nije bilo ni u materijalu izradjenom od takovih stabalaa koji je ležao dulje vrijeme u šumi ili na skladištu. Pošto su većinom sve suhe sastojine u Žutici završile svoju vegetaciju nakon pojave gubara i medljike te slijedećega proljeća nijesu više listalea stabla, koja su se osušila za vrijeme vegetacije, bila su samo pojedinačna i u manjoj mjeri, to se i on nije tako širio, kako se to očekivalo. Najrašireniji od svih štetnih kornjaša i gotovo stalni gost svakoga sušca je Agrilus(biguttatus Fabr. ustanovljen po g. prof. Opermannu). No njegova je pojava sigurno sekundarna i bez većega upliva na sušenje hrastika, jer se pojavio samo na stablima, koja su već propadala. Platypu s se pojavio u manjoj mjeri, te se u svemu vladao kao Xyleborus. Od gljiva, koje djeluju kod sušenja hrastika, konstatirana je A rmillari a mellea , čije je djelovanje opisao dr. Petar Gjorgjević u svojoj naučnoj i uvjerljivoj raspravi.2) Prema svojim opažanjima došao je do zaključka, da je \rmillaria mellea sekundarna pojava, i da su dapače štetni kornjaši primarniji od nje, te da kod katastrofalnoga sušenja hrastovih sastojina nema onu važnost, koju joj pripisuje dr. Gj. Nemam razloga, da osporavam važnost istraživanja dr. Gj., ali držim, da je neispravan njegov zaključak, »da je neposredan uzrok onom naglom sušenju hrastovih stabala, a često i čitavih hrastovih sastojina micelija gljive Armillaria mellea«. Prama postavljenim premisama, koje su plod istraživanja jednoga objekta bez obzira na sve druge uzročnike sušenja hrastika, ne može se logički doći do tako općenita zaključka, jer za to postoji premalo utvrdjenih činjenica i premalo je objekta istraženo. To potvrdjuje i sama činjenica, da su svi preduvjeti za njen razvoj opisani u raspravi postojali i prije u drugim našim hrastovim sastojinama, a ipak se nije opazilo sušenje hrastovih sastojina prije pojave gubara i medljike. Svakom većem sušenju hrastovih sastojina, a osobito sadašnjem katastrofalnom bio je preteča gubar i medljika. Utvrdi li se zajedničko djelovanje tih triju faktora kod sušenja hrastovih sastojina, kao i stepen i način djelovanja pojedinih faktora, moglo bi se eventualno Armillariji podati onu važnost kod sušenja hrastovih sastojina, koju *) Sušenje hrastovih sastojina u Slavoniji. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1926 str. 19 <-- 19 --> PDF |
G ubar i csfale šletcčinje joj pripisuje dr. Gj. Zaključak »da ona dejstvuje i onda, kada se nijedan drugi uzrok za sušenje ne bi mogao utvrditi«, može, da vrijedi za pojedina stabla, ali nipošto za katastrofalno sušenje hrastovih sastojina, jer je stručnim istraživanjem nesumnjivo dokazano, da kod sušenja hrastovih sastojina imade više uzročnika. Lymanliia dispar et insectes unisibles aux chenaies. Rédaction. ®&§3 . |