DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Pomladjivanje naših hrastovih šuma je-u opasnosti. sjednici oboljelih šuma imadu ne samo ogromne štete od osušenja šuma, nego i od toga, što se polusuha i suha stabla ne mogu pravovremeno iz šuma odstraniti, jer se ne mogu unovčiti. Od takovog postupka ne trpe goleme štete samo šumoposjednici, nego i cijelo državno šumsko gospodarstvo uopće. U oboljelim stablima, koja neprodana ostaju u šumi po nekoliko godina, legu se milijuni sitnih kukaca, koji onda napadaju i zdrava stabla istih ili susjednih šuma i. uništavaju ih. Dakle briga za brzom izradom i uporabom oboljelih šuma, nalaže nam u drugo m redu , da obustavimo veće sječe starih hrastovih šuma. Daljnji razlog za obustavu gol e sječ e starih hrastovih šuma su mjere, koje moramo poduzeti, da zaštitimo buduće mlade šume od ovakove katastrofe sušenja, kakovu imademo danas. Medju te mjere spada na prvom mjestu ona, da kod osnivanja i pomladjivanja šuma uzgojimo, namjesto čistih hrastovih šuma, mješovite sastojine hrasta, brijesta, jasena, graba, a to ćemo najbolje postići prirodnim pomladjivanjem starih sastojina. Na nekim nižim mjestima imalo bi se to prirodno pomladjivanje voditi uz dugačko pomladno vrijeme, da se dobiju sastojine donekle raznodobne na manjim površinama, sa kojima bi se po potrebi moglo gospodariti i prebornim putem. Naveli smo razloge, radi kojih držimo, da bi se godišnja sječa ono malo starih hrastovih šuma imala svesti n minimum. Težak grijeh pasti će na sve nas šumare, a naročito na odlučujuće faktore, ako ne uvidimo u pravo vrijeme, kakova odgovornost pada na nas pred potomstvom, ako će nam ono imati pravo doviknuti, da smo im. ne samo potrošili njihove šume (jer od šuma ima svaka generacija pravo rabiti samo godišnji prirast, a ne smije trošiti temeljnu drvnu glavnicu) nego da im nismo ni pošumili one površine, koje smo posjekli. Uspješan rad naših šumara zadnjih 50 godina na polju čuvanja i uzgajanja šuma. neka nam dade poticaj, da se i mi u njih ugledamo, da ostanemo šumari vrijedni toga imena. Le reboisement de nos chenaies est en danger. Fait remarquer Y auteur. Ce danger est cause par depërissance du chene, par pénurie de gland et par les coupes a blanc étoc. Rédaction. .. |