DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog Univerzitete kroz Liku i Primorje 505


65 cm. u prsnoj visini, te je to jedno, od najjačih stabala crnike kod nas
uopće. Osim toga naišli smo na sastojine primorskog bora kao i one
od alepskog. Da je otok ostao pod šumom drže neki, da su ga Mlečani iz
posebnih razloga štedili. Otočani su plaćali porez Veneciji u svili, a da
oni ne bi konkurisali talijanskim proizvadjačima svile, posekli su Mlečani
sve dudove na otoku.


Način vod jenja gospodarenja kako u državnim tako
i u općinskim i privatnim šumama sastoji se u uzgajanju sitne šume uz
ostavljanje oko 10% pričuvaka. Za glavnu i vladajuću vrst drveta crniku
uzima se ophodnja od 20 godina. Za podredjene vrsti pak 10 godišnja
ophodnja, dok se pričuvci ostavljaju u državnim šumama sa 60-godišnjom
a u privatnim i općinskim sa 40-godišnjom ophodnjom.


Gospodarska svrha ovih pričuvaka nije dobivanje jačih sortimenaia
za gradju, jer bi to onda bilo pre gospodarenje sa srednjom šumom, nego
se oni ostavljaju radi zaštite podmlatka i tla te dobivanja semena za
daljnje uzgajanje.


Prolazeći dužinom otoka imali smo priliku videti dosta velike površine
sitne šume, na kojima nema tih pričuvaka crnike. Po svom izgledu
a sudeći po njihovom bujnom rastu ne zaostaju ti delovi ništa za onim
delovima sitnih šuma, na kojima se u dosta znatnom broju nalaze ti pričuvci.
Povodom toga držimo, da se uloga tih pričuvaka precenjuje a to
tim više, jer i najmanja zasena nadstojnih sta´bala u sitnoj šumi umanjuje
produktivnu snagu panjeva i žilja. Pravilo je u uzgoju sitnih šuma, da
se podmladak oslobodi svake zasene; a ni zaštita tla nije toliko potrebna,
jer se tlo po svojim mineralnim hranilima ubraja medju dobra šumska tla,
Po tome držimo, da je ostavljanje tih pričuvaka nastavak starih običaja^ a
manje je to potreba zaštite podmlatka i tla. Ove šume mogu imati godišnji
prirast od 4—5 ms po ha.


Najveći dio šuma na otoku jesu općinske šume, od kojih je najveća
šuma zvana K a 1 i f r o n t. Ta šuma zaprema malo ne cio zapadni dio
otoka Raba, te u njoj nalazimo sastojine crnike sa podredjenim vrstama,
zatim sastojine alepskog i primorskog bora kao i umetno podmladjenje
sastojine q. pubescens-a sa čistom podstojnom sastojinom erica-e.


Seljaci imaju servitutno pravo na podredjene vrsti drva,
od koga upotrebljuju najviše erica-u za vinogradarsko kolje, te na našu
blaga ali samo iznimno u nekim delovima šuma. Osim toga imaju pravo
na drvo potrebno za gospodarsko orudje, dok na gradju za kuće i gospodarske
zgrade nemaju prava.


Spomena su vredne lepe i vrlo guste sastojine primorskog bora, koje
bi se morale p r o r e d j i v a t i, što ali općinari ne dozvoljavaju. Taj