DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog Univerzitete kroz Liku i Primorje 505 65 cm. u prsnoj visini, te je to jedno, od najjačih stabala crnike kod nas uopće. Osim toga naišli smo na sastojine primorskog bora kao i one od alepskog. Da je otok ostao pod šumom drže neki, da su ga Mlečani iz posebnih razloga štedili. Otočani su plaćali porez Veneciji u svili, a da oni ne bi konkurisali talijanskim proizvadjačima svile, posekli su Mlečani sve dudove na otoku. Način vod jenja gospodarenja kako u državnim tako i u općinskim i privatnim šumama sastoji se u uzgajanju sitne šume uz ostavljanje oko 10% pričuvaka. Za glavnu i vladajuću vrst drveta crniku uzima se ophodnja od 20 godina. Za podredjene vrsti pak 10 godišnja ophodnja, dok se pričuvci ostavljaju u državnim šumama sa 60-godišnjom a u privatnim i općinskim sa 40-godišnjom ophodnjom. Gospodarska svrha ovih pričuvaka nije dobivanje jačih sortimenaia za gradju, jer bi to onda bilo pre gospodarenje sa srednjom šumom, nego se oni ostavljaju radi zaštite podmlatka i tla te dobivanja semena za daljnje uzgajanje. Prolazeći dužinom otoka imali smo priliku videti dosta velike površine sitne šume, na kojima nema tih pričuvaka crnike. Po svom izgledu a sudeći po njihovom bujnom rastu ne zaostaju ti delovi ništa za onim delovima sitnih šuma, na kojima se u dosta znatnom broju nalaze ti pričuvci. Povodom toga držimo, da se uloga tih pričuvaka precenjuje a to tim više, jer i najmanja zasena nadstojnih sta´bala u sitnoj šumi umanjuje produktivnu snagu panjeva i žilja. Pravilo je u uzgoju sitnih šuma, da se podmladak oslobodi svake zasene; a ni zaštita tla nije toliko potrebna, jer se tlo po svojim mineralnim hranilima ubraja medju dobra šumska tla, Po tome držimo, da je ostavljanje tih pričuvaka nastavak starih običaja^ a manje je to potreba zaštite podmlatka i tla. Ove šume mogu imati godišnji prirast od 4—5 ms po ha. Najveći dio šuma na otoku jesu općinske šume, od kojih je najveća šuma zvana K a 1 i f r o n t. Ta šuma zaprema malo ne cio zapadni dio otoka Raba, te u njoj nalazimo sastojine crnike sa podredjenim vrstama, zatim sastojine alepskog i primorskog bora kao i umetno podmladjenje sastojine q. pubescens-a sa čistom podstojnom sastojinom erica-e. Seljaci imaju servitutno pravo na podredjene vrsti drva, od koga upotrebljuju najviše erica-u za vinogradarsko kolje, te na našu blaga ali samo iznimno u nekim delovima šuma. Osim toga imaju pravo na drvo potrebno za gospodarsko orudje, dok na gradju za kuće i gospodarske zgrade nemaju prava. Spomena su vredne lepe i vrlo guste sastojine primorskog bora, koje bi se morale p r o r e d j i v a t i, što ali općinari ne dozvoljavaju. Taj |