DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 36     <-- 36 -->        PDF

500 Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog Univerziteta kroz Liku i Primorje


Seme se sije gusto tako, da na 100 nr ide 4V?. kg semena, a u 3v.


Mihovilu i 8—9 kg. — a to sve radi bure, poznatog neprijatelja Primorja,


koja mladim biljkama najviše škodi, što tlo jako isušuje.


Iza toga krenusmo na razgledanje podignutih kultur a crno g


bora kao i radnja oko uredjenja bujica u Senj


sko j Draži . Senjska Draga leži na crvenom verfenskom škriljevcu,


a na njemu naslage vapnenca, te radi toga obiluje izvorima. Usput smo


naišli na zadnje ostatke prirodnih sastojina hrasta sa gustim podmlat


korn, koga bi trebalo osloboditi vadjenjem ovih starih primeraka. Inače


visokih šuma hrasta i jasena, čija je formacija za primorski kras tako važ


na i značajna, nismo mogli videti. Njih je skoro nestalo. Ostali su samo


njihovi relikti.


Samo pošumljenje se izvodi sa mnogo pažnje i obzira, jer pošumlje


nje Krša je jako komplikovano pitanje. To nije pitanje tehnike i novča


nih srestava, ono je pitanje šireg značaja, ono zadire duboko u nacio


nalno-ekonomske interese krškog sanovništva. Ono povlači za sobom


pitanje uredjenja pašnjaka, koji su tako reći vezani za egzistenciju krš


kog seljaka.


Prije nego se počne zašumljavanj«, izlučuju se pojedine parcele,


proglašuju branjevinama, te se ogradjuju visokim suhozidom , unu


tar kojeg se provodi zatim veštacko zasumljenje ili se pak branjevine, ako


ima po njima grmlja, stave na panj, te u kratko vreme lepo i bujno po


teraju.


Umetno pošumljenje se vrši u glavnom sa crnim borom,
koji je inače najpodesnija vrst za pošumljavanje Krša radi svoje otpornosti
prema vetru, snegu i suši, te minimalnih zahteva na hranila u tlu.
Troškovi sadnje po ha su različiti. Oni zavise o prirodi tla t. j . da li ima
dovoljno zemlje ili nema. U glavnom se može uzeti, da troškovi sadnje
1000 sadnica iznose danas 750 Din., a uzmemo li da na 1 ha dolazi oko
7000 sadnica, to će stajati pošumljenje po 1 ha oko 5250 Din. Ovome se
moraju pribrojiti troškovi popunjavanja sa bar 30% sadnica.


Uzevši za podlogu račuuna gornje podatke iznosi aproksima tivni
trošak za pošumljenje Primorskog Krša
5250X0.30X60,000=409,500.000 Din. To je ogromna svota, koja bi se
utrošila za veštacko pošumljenje Krša a koju naš narod nije u položaju
iz svojih redovnih prihoda da namakne. Zbog toga se mora veštacko pošumljenje
Krša sa crnim borom svesti na najmanju meru, a pribeći prirodnom
zašumljavanju sa lisnatim vrstama drveća. To prirodno pošumljavanje
je najjeftinije i najsigurnije. Zato nam služe živim dokazom zagradjene
i zabranjene površine na Kršu, koje su gusto obrasle lisnatim
drvećem. Kod ovog pitanja valja naročito naglasiti, da je najveći zator