DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 32     <-- 32 -->        PDF

496 Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog Univerziteta kroz Liku i Primorje


Iz Gospića dodjosmo u Vrhovine , gdje nas je dočekao direktor
Otočke Imovne Općine šum. nadsavetnik g. i n g. M. Pećin a i šum.
savetnik g. ing. V. R a d o š e v i ć. Razgledali smo iznad željezničke stanice
na Belom Vrhu naravne sastojine crnog i belog bora, koje su vlasništvo
zemljišne zajednice Vrhovine. Tlo ovoga brega čine dolomitni vapnenci,
koji se na svojoj površini lako i brzo rastvaraju čineći plodno stanište
za rast smreke, koja na tim dolomitnirn vapnencima odlično raste.
Po našem mišljenju bila bi velika korist za zemljišnu zajednicu Vrhovine.
kada bi po jednom delu Belog Vrha i drugde zasadila smreku i uzgajala
je za telegrafske stupove. Korist je očita. Uz 40-godišnju ophodnju (turnus)
bilo bi po jutru 1200 stabala sposobnih za ovu svrhu. Računajući,
da bi takav stup u neposrednoj blizini stanice vredio samo 20 D (prodajna
cena impregniranog stupa je 70—80 D), to iznosi prihod po jutru


24.000 D. Renta zemljišta, koja odatle proizlazi, može se uporediti sa rentama
prvoklasnog banatskog zemljišta za kukuruz i pšenicu. To isto važi
i za ostala zemljišta u Lici uz željezničku prugu, po kojima bi se mogle
znatne količine tih stupova uzgajati ne samo za domaću potrebu (koja u
nas iznosi godišnje 600.000 komada), nego i za vrlo unosan eksport. Na
ovu okolnost trebale bi upravne i šumske vlasti da svrate pažnju i počnu
sa radom oko materijalnog unapredjenja naroda u Lici, jer lička željeznica
može da iz temelja izmeni dosadanji način životarenja ličkog seljaka,
koji je dosad morao po svetu da hoda i traži rada za uzdržavanje
svog golog života.
Na večer stigosmo u Otočac , staro vojničko sedište Graničara.
On je i znamenito trgovačko mesto u Lici, čemu doprinosi njegova okolna
plodna dolina reke Gacke, a ne manje njegova blizina Senja i dobra
cesta, koja ga veže sa Bosnom (Bihać) i morem. Tu nas dočekaše i svesrdno
pozdraviše starije kolege gg. šum. ing. P.Skrljec i Kostelić,
a osobitu pažnju nam je ukazao svojom prisutnošću poglavar sreza otočkog
g. Šandor Mraović.


U jutro trećeg dana ekskurzije nastavili smo put prema Senj u u
pratnji g. direktora Pećine uzdižući se uz padine gordog i ponosnog Velebita,
ostavljajući za sobom romantičnu Liku, za koju vele, da u njoj
»ne raste pšenica bjelica«, nego da su se u njoj »zagrlile beda i nevolja«.
Mi to nije ;stina, jer je Lika bogatija više nego što se misli Njezine su
šume, njezino najvažnije blago, propale na više meita rad: toga, jer nisu
pravilno uzgajane, dok je s druge strane stoljećima eksploatisano iz njih
ono što je najbliže i najbolje bilo. U ovim krajevma je nama, budućim
šumarima, otvoreno polje rada, Lika će u budućnosti imati važnu ulogu
u našem šumarsko-privrednom životu. Svi naši nacionalno ekonomski interesi
zahtjevaju, da se naše šume potisnu iz nizina na njihovo pravo sta