DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1926 str. 26     <-- 26 -->        PDF

490? Ekskurzija studenata šumara zagrebačkog Univerziteta kroz Liku i Primorje


Nakon doručka posjetismo veliku i lepo uredjenu pilan u Jugo slovenska
šumarska i n d u s t r i.j a d. d. Pilana je podignuta
1914. god. Radi sa snagom od 550 HP., te poseduje 9 jarmača. U sastavu
pilane je specijalna tvornica sanduka, koja upotrebljuje materijal
iz otpadaka. Uposlenih radnika u pilani ima 400, od kojih jedna partija
radi danju, a druga noću. Osim ovih uposleno je u tvornici sanduka 80,
a u šumi pak uključivši i one, koji su zaposleni oko industrijske pruge,
400 ljudi. Godišnji kapacitet pilane (220 radnih dana) uz 16-satni dnevni
rad iznosi 44.000 ms.


Pored ostalih sortimenata tvornica izradjuje u većoj količini parenu
bukovinu, koju prodaje u Italiju i Španiju, a koju su počeli u zadnje
vreme tražiti i naručivati Englezi; zatim parene bukove frize, koje eksporti
ra u Italiju, a u zadnje vreme i u Švicarsku. Od specijalnih sortimenata
vredno je spomenuti izradbu štapova za kišobrane, koje kupuju
u glavnom Englezi, te jelovih madriera, koji su se počeli kod nas zadnjih
godina u većoj meri izradjivati. Ovi se izvoze u sev. Afriku, juž. Francusku
i Portugal, a upotrebljuju se za krovne konstrukcije. U sjev. Africi
preradj´uju ove sortimente za sanduke, a srce ostave za krovnu konstrukciju.
Na skladištu smo naišli na veliki broj trupaca ogromnih dimenzija
medju njima i jedan javorov trupac sa 1.40 m promera, što je
najbolji dokaz produktivnosti našeg krša.


Šume Imovne Općine Ogulinske su komunalne šu me,
te im je kao takovim propisano gospodarenje na bazi prihodne potrajnosti.
Pravoužitnici dobivaju iz tih šuma gorivo drvo besplatno, dok
se gradja plaća. Za podmirenje potreba uprave i gospodarenja prodala
je Imovna Općina 1913. god. 635.000 m3 drveta (320.000 m:! tvrdog i


315.000 m3 mekanog), izlučivši u tu svrhu u srcu šume Krasnica 3600
k. j. Nju je pored gornjeg momenta vodila još namjera, da ovom prodajom
i eksploatacijom stvori iz prašume uredjenu šumu, odnosno da
predje iz neurednog prebornog gospodarenja u uredno preborno gospodarenje.
Preborno gospodarenje je propisano, pošto se dotične šume
kao i sve ostale na krškom terenu kvalificiraju kao zaštitne šume.
Eksploataciju vrši danas spomenuta Jug. šum. ind. d. d., koja je izgradila
solidnu šumsku industrijsku željeznicu od Plaškog do mesta eksploatacije
dugu 22 km. Vozeći se ovom željeznicom imali smo priliku uveriti
se o teškoćama na krškom području, te koliko se truda i znanja
ima uložiti oko svladavanja terenskih zapreka.


Šumu, koja se eksploatiše, čini jela i bukva sa primešanim javorom
i smrekom. Pošto je bukva, koja je manje vrednosti, u ovim sastojinama
jače zastupana, dužnost je naša. da ove sastojine podignemo u njihovoj