DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 6. „Šumarski List" Godina 50 Ing. Zlatko Turkalj [Ogulin]: Šumsko orudje. Zavod za uporabu šuma univerziteta u Zagrebu (predstojnik: Dr. Ugrenović) razaslao je poznatih pet pitanja za šumsko orudje (alat) i to za: sjekiru, bradvu, bradvilj, kosir, pilu, orudje za cijepanje, pomoćno orudje i orudje za dizanje. Tim povodom stvar sam proučio i za Gorski kotar, odnosno Modruško-riječki okrug, sakupio slijedeće podatke: 1. S j e k i r a. U glavnome su četiri tipa, koji su ovdje najviše u uporabi i to: drežnička 1 ) (vidi sliku 1.), specijalna drežnička, zvana »klipak« (slika 2.), lička (slika 3.)i kranjska sjekira (slika 4.). Nazivlje: Ušice, list (pljoštica) i oštrac. Dimenzije najobičnijeg tipa razabiru se iz slika 1—4. . a q H si. i. SI. 2. SI. 3. (Mjerilo M 1:7) SI. 4. SI 5. (Mierilo M = 1: 7) Težina: drežnička 0.50—3 kg., srednji tip 2.10 kg.; klipak 0.70—3 kg.; srednji tip 2.15 kg.; lička 0.50—2.20 kg., srednji tip 1.20 kg.; kranjska 0,.40—2.20 kg., srednja težina 1.25 kg. l) po mjestu Drežnica, sreza Ogulin (Drežničani pcz. li šumski radnici). |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Šumsko orudje Fabrikat tvornički ili domaći. Od tvorničkih najviše upotrebljavana marka S. T. (S) Štajerska industrijska družba, Z r e č e, Slovenija. Od domaćih poznat je kao dobar kovač sjekira, Jakov Abramović u Crnom Lugu. Materijal: platneni čelik (Flammen-Stahl). Domaći kovači kuju sjekiru od ocala; polaže se važnost da ušice budu čvrste, oštrac tvrd (zakaljen) i otvor za usad dosta prostran. Oštri se turpijom ili brusom i to jednako s obje strane. Usad (toporište) sastoji se od držala ili d r ž a 1 i c e i b r ad e (brada je širi dio držala, koji dolazi u ušice), vidi sliku 5., iz koje se razabiru oblik i dimenzije. Usad se pravi od tvrdog drva, obično: bukva, jasen ili lijeska. Nasadjivanj e (nasaditi) biva tako, da se kraj držalice sa bradom zabije u ušice sjekire i zaglavi sa š t i k o m od tvrdoga suhoga drva. Brada dolazi na gornji kraj (vidi sliku 5.). SI. 6. SI. 7. SI. 8. (Mjerilo M = 1 :7) Sjekira služi šumskim radnicima za obaranje, okresivanje i cijepanje stabala. U zanatu upotrebljavaju je kolari, tesari i bačvari, a stanovnici ovog kraja ponajviše za cijepanje ogrevnog drva i druge gospodarske poslove. 2. B r a d v a. Dva tipa dolaze u ovom kraju: slavonska (vidi sliku 6.) i lička bradva (slika 7). Nazivlje: Ušice, pljoštica i oštrac. Dimenzije najobičajnijih tipova razabiru se iz slika 6. i 7. Težina 0.70—1.30 kg., najobičnija težina 1 kg. Izradak (fabrikat) tvornički ili domaći. Od tvorničkih običajna marka S T. ili I V. (I. Verov šek, kovač, Fram, Slovenija). Materijal: plameni čelik. Usad, zvan držalo ili držalica, pravi se od tvrdog drva. Oblik i dimenzije razabiru se iz slike 8. Nasadjuje se slično kao sjekira. Bradva se uporabljuje sa jednom rukom, prema tome postoji bradva d es n a i lijev a t. j . da li je radnik dešnjak ili ljevak, analogno tome je |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Šumsko orudje držalica iskrivljena na desno ili na lijevo. Bradva se upotrebljava za tesanje gradje tanjih i kraćih dimenzija. U zanatu je rabe kolari, tesari, bačvari i stolari, stanovnici ovog kraja za različite poslove u kućnom gospodarstvu. Brusi se sa jedne strane. 3. B r a d v i 1 j. B r a d v i 1 j ili p 1 a n k a č a, vidi sliku 9. Nazivlje: ušiee, pljoštica, oštrac. Dimenzije običajnog tipa vide se iz slike 9. Težina: 2.40—4 kg., srednji tip 2.70 kg. Izradak tvornički marke S T. ili domaći. Materijal: plameni čelik. Usad zove se držalo ili držalica , pravi se od tvrdog drva. Qblik i dimenzije usada vide se iz slike 10. Nasadjuje se kao sjekira, s tom razlikom, da brada držalice dolazi na donju stranu, vidi sliku 10. Upotrebljava se za tesanje gradje većih dimenzija, kao za tesanje bordunala, podvlaka, vesala, vratila i t. d. Oštri se sa obadvije strane, tako da radnik moža sa jednom i sa drugom stranom tesati drvo. Osim šumskih radnika upotrebljavaju bradvilj i tesari kod gradnje kuća. 1 SI. 9. (Mjerilo M = 1 :7) SI. 10. 4. K o s i r. Kosir , u Primorju: cima: ko s i raca . Nazivlje: list, oštrac i držak. sjeka č ili lukić , na oto Dimenzije i oblik najobičnijeg tipa vide se iz slike 11. Materijal: čelik, izdjelak tvornički ili domaći. Usad se zove držalo ili rog, pravi se od tvrdog drva, obično jasen, bukva i javor. Usadjivanje biva, da se držalo po dužini primjereno provrta i držak kosira u nj´ zabije i vrh željeznog drška na stranu savije, da čvršće u usadu stoji. Upotrebljava se za rezanje mladica i u košaračkom zanatu, a po stanovnicima ovoga kršja za obrezivanje vinove loze te za podkresivanje živice. Oštri se nutarnji dio luka sa obadvije strane. 5. P il a. P i 1 a ili šumska ž a g a. Dva su tipa: jedan stariji sa običnim trokutastim zubima, zvan žaga »čavlarica«, danas već malo u porabi |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Šumsko orudje kod šumskih radnika, i novi tip amerikanski zvan »a m e r i k a n k a«, najviše upotrebljavan. Nazivlje: pila ima lis t i dva rog a (dvije ručke), a na listu zube za rezanje (slika 12a), i zube za čišćenje (si. 12b). Zubi rezač i brušeni su naizmjence jedan s lijeve, a slijedeći s desne strane (slika 12.: 1 s lijeva, 2 s desna) i tako svi zubi rezači. Zubi za čišćenje su tupo (oko w SI. 11. (Mjerilo M = 1 :7) mito na list) brušeni i nešto su niži od rezača. Kod pilenja, odnosno povlačenja žage po drvu, zubi rezači rasijeku drvna vlakanca poprijeko, a zub za čišćenje, koji slijedi, pobere ta presječena vlakanca i nosi ih u svojoj šupljini napred, to isto čine i ostali zubi rezači i zubi za čišćenje. Kad zubi za čišćenje izadju napolje iz drveta, ispane iz njih odrezani materijal (pilotina) van, isto tako biva kod povlačenja žage natrag. Prema tome b ti. V. (Mjerilo M = 1 : 2) ta pila drvo u istinu reže i pilotina kod tvrdog drva naliči na dugoljaste rezance. Dimenzije: list srednjega tipa amerikanke dug je 180 cm. (5.50 nogu),, (inače se dužine kreću izmedju 4.5—7 nogu), širok u sredini sa zubima 1*5 cm., bez zuba 11 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Šumsko orudje List u hrptu debeo: 1.7 mm., a u zubima: 2 mm, taj prelaz u debljini je konički izravnan i služi zato, da list kroz rez laglje propada, odnosno da se iz reza lakše vadi. Težina lista navedenih dimenzija znosi 2.80 kg. Materijal je lijevani čelik (Tiegel-Gusstahl, engleski: Silver-Steel). Izdjelak fabrički. Marka: »Tuttle Tooth« (zubi tako nazvani), tvrtke E. C. Atkins et Co, Indianapolis, Ind. U. S. Rogovi ili ruče: Svaka amerikanka, jer je za dvijeruke (dva radnika,)imade dva roga. Rog se sastoji od drvene ruče i jednog dvodjelnog željez. okov a za ruču. Okovi, koji obuhvataju kraj drvene ruče, spojeni su vijkom, koji ima krilati navrtak (Flugelmutter), Onaj dio okova, koji dolazi na pilu, ima dva produžena kraka, medju koje dolazi list žage, a kroz te krakove prolazi jedna zakovic a (Nieten) ili klinčić, koji se protisne kroz jedan od otvora pile, bilo gornji, bilo donji, prema potrebi. Pored toga imade taj dio okova čitavom svojom dužinom jedan urez, u koji brid kraja žage točno pristaje. Kad se tako ruča stavi, pritegne se vijak i ruča apsolutno čvrsto stoji pod pravim kutom t. j . okomito na gornji rub žage. Pričvršćivanje dakle biva: a) da se nasadi rog, b) protisne klinčić i c) vijkom pritegne. Ovo brzo pričvršćivanje, odnosno skidanje roga imade i svoju praktičnu stranu. Na priliku radnici su kod obaranja stabla potpilili isto preko polovice, najednom stablo uslijed težine krošnje nasjedne natrag, kamo ga radnik nije mislio obarati, pila je u polovici debla, za njom su jedan ili dva klina. U tome slučaju radnik odmota vijak na jednoj strani, skine ruču i izvuče list i po tome čitavu žagu iz reza, te sa protivne strane podsječe stablo sjekirom, da padne tamo, kamo se nagnulo. Rogovi su od tvrdog drva, većinom jasenova; dugi 32 cm., promjer 2.7 cm. Za brušenj e amerikanke žage upotrebljavaju se turpije i to plosna i okrugla, dok za razvraćanje služi poseban »Excelsior aparat«. Uporaba jest slijedeća. Prije nego li se počnu zubi razvraćati, moraju se izjednačiti. Da se to postigne, treba u Excelsior-aparat pričvrstiti plostiu turpiju od 9 coli duljine. Sa pričvršćenom turpijom treba lagano tur- Dijati šiljke zuba, dok se ne izjednače. Zatim se postavi mjerilo aparata na svaki dvostruki zub (rezači), ! urpija se. dok se može. Budući da su zubi već u tvornici brušeni, to se urpijanje mora prilagoditi tvorničkom brušenju. Kod razvraćanja zuba postavi se podložni komad na koso drvo. Zaim se stavi list na podložni komad tako, da zubi, koji se imaju razvraati, stoje dobar četvr t cola preko kuta na podložnom komadu. U vom položaju udara se na zub laganim čekićem 2—3 puta. Nakon toga |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Šumsko orudje pomakne se zub po podložnom komadu napred i udari se jako čekićem na šiljak zuba, kojim udarcem dobiva zub malu udubinu, koja povećava sposobnost rezanja. Zatim se reguliše razvraćanje time, da se svaki zub sa mjerilom kontrolira. Mjerilo se uzme u lijevu ruku i drži se na listu. Šiljak mjerila na kraćoj strani kazuje, koliko se mogu zubi najmanje, dok šiljak na duljoj strani pokazuje, koliko se smiju zubi najviše razvmuti. Postranična turpija rabi se, ako se hoće sa pile odstraniti i najsitnija greška razvraćanja. To se čini tako, da se list pile pričvrsti u škripac. Zatim se pričvrsti u Excelsior aparat 8 coli duga plosnata turpija, i vuče se lagano sa strane po zubima, dok se neredovitosti sa strane zuba ne otklone. Redovito turpijanje zuba imade se provesti nakon razvraćanja. Sa ovako uredjenom pilom pili šumski radnik posve lako, bez napora i uspješno. Dva radnika sa amerikankom prerezu bukovo deblo od 50 .^\ O Ti!i!iiM!i!iiiirmi!iiimii!nmmiimni4;rm si. 13. (Mjerilo M =~= 1: 5) cm. promjera za tri minute vremena, i kako sam se osvjedočio, radnik je u šumi izgubio više vremena čisteći sebi mjesto kraj debla i odstranjujući grane koje mu smetaju, nego li pileći. Cijena jedne amerikanske pile od 5.50 nogu, zajedno sa patent racama, jest danas Din. 322.— na veliko, a pojedinačno po komadu Din. 350.—. Interesantno je, da imade francuska, njemačka i austrijska imitacija te pile; no imitacije nisu dostigle originala, tako nemaju list koničan, zaostaju kvalitativno u materijalu, a zubi nisu pravilno izradjeni, kao koć amerikanke. Još najbolja je njemačka imitacija. Cijena takovim pilama kre će se oko Din. 200.—. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Šumsko orudje Konačno spomenuti ću, da svaki pravi šumski radnik meće list žage da se ne ošteti, u drveni tok, zvan »n o ž n i c a«, koji imade na oba kraja otvor, u koji se priveže konop, pomoću kojega prevjesi pilu preko ramena, da je lakše prenosi. Osim šumskih radnika, koji upotrebljavaju takovu pilu za obaranje stabala i razrezivanje istih u trupce, upotrebljavaju je i tesari kod gradnje kuća, a stanovnici ovoga kraja za pilenje gorivog drva. 6. O r u d j e za cijepanje. A.) V a g a č a, c j e p a č r a ztezač ili nož daščivac. Vagača se sastoji od jakog čelič. noža sa okruglim ušicama i drvene ruče, od tvrdog drva, koja je okomito pod pravim kutom u ušice jednim krajem zabijena i zaglavljena. Oblik i dimenzije vide se iz slike 13. Sam nož je oko 40 cm. dug, 7 cm. širok, u hrptu 1 cm. debeo. Ruča duga oko 50 cm. promjera 5 cm. Težina oko 3 kg. Materijal: plameni čelik. Fabrikat tvornički ili domaći kovački. Si. u. (Šematski) Nazivlje: Ušice, list, hrbat i oštrac. Oštri se na oštracu s jedne i druge strane. Uporab a vagače ne može se tačno prikazati, ako se ne spomene nešto općenito o cijepanju daske. Cijepanje, daščanje ili vaganje jelove daske (šimle). Stablo jelovo (smrekovo), koje je cjepivo, spili se na trupce od 80—100 cm. dužine. Trupac, ako je u promjeru 50—60 cm., rascijepi se najprije (sjekirom nacijepi i sa dva drvena klina rascijepi) na dvije pole , ove na dvije četvrtine, ove na dvije osmine.. Ako je trupac promjera do 100 cm., onda se rascijepa na 16 jednakih isječaka, ako je u promjeru do 30 cm., dovoljno je, da se iscijepa na četiri jednaka dijela. Ovakov isječak (iscijepak) zove se z g o n t. Ako isječak (zgont) potječe od trupca 100—120 cm. široka, t. j . ... je sam 50—60 cm. širok, to se rascijepi poprijeko na pas u dvije pole. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Šumsko orudje Od vanjske ucijepi se oko deset dasaka, a od nutarnje 5—6 komada, vidi sliku 14a). Ako je zgont 30—40 cm. širok, onda se cijelom njegovom širinom iscijepaju četiri daske, a ostale kombinirajući (vidi si. 14b). Trupac, a tako i zgontovi cijepaju se uvijek sa tanjega kraja prema debljemu t. j . od vrha prema otražini. Zgont ili dio zgonta cjepa se uvjek na dijelove, debele za dvije ili četiri daske, n. pr. odmjere se dvije daske i iscjepi, iscijepak raspolovi i dobiju se dva komada ili se omjeri debljina za četiri daske, odcijepi, raspolovi, i svaka polovica napol rascijepi, tako se dobiju 4 daske. Ako je trupac tanji od 30 cm. promjera, onda se od svake četvrti dobije po 4—5 slabijih dasaka. Kod cijepanja imade se nastojati, da se cijepa što više prema srcu, a što manje na pas (vdi sliku 14), a to zato, da kod sušenja daska ne puca po polovici (širini). Sve to, gore navedeno, cijepanje zgontova obavlja se vagačom ili rastezačom i to na slijedeći način. Zgont se postavi na zemlju ili pak koso upreši u prikladno mjesto (obično preko jednog debljeg zgonta pod žilu ili kamen). Zatim se na čelu zgonta odmjeri daska za daskom po debljini (1.5 cm.+ 1.5 cm.+ i t. d.), pa se iza te debljine nož vagače, koju radnik drži lijevom rukom, udarcem malenog drvenog bata, zabije čitavom ši rinom u zgont i zatim nategne ručom na jednu stranu, dok se drvo do kraja ne razcijepi. Ručom se navija na one stranu, na koju se vidi, da je drvo obilnije ili jače t. j . na onu stranu, na koju se pritiska ruča vagače, ispane tanja daska. Ako se vidi, da ide odviše na tanko, okrene se zgont pa se na istu stranu dalje nateže, dok se debljina daske izravna i konačno ne iscijepi. Tako iscijepane daske u šumi kod panja idu pod n o za c. Daska se upreši (imade više načina) obično izmedju jednog panja i jednog zabijenog kolca, koji imade u sebi jedan klin, pomoću kojega može se dasci davati povoljan položaj, da se podjeljivanjem vigost ili vitoperost daske odstrani i izjednači. Daska se sa nožcem podjela sa jedne i druge strane ; ako je daska lijepo iscijepana, treba je sa podjeljačem vrlo malo popravljati. Ako se šimla izradjuje kod kuće, onda se daska upreši u zgodnu izradjenu klupu (zvanu »kuja«), na kojoj radnik sjedi i nožcem dasku podjelja. Najbolja je šimla, ako izradjena imade 1.5 cm debljine. Prije konačne uporabe, odnosno pribijanja na krov, mora se svaka daska s obje strane na strug provući, da dobije ravne rubove. Imade više načina pribijanja šimle na krov, najobičniji su: na dvije daske (letve u razmaku od 80 cm) ili na jednu dasku (letve u razmaku od 40 cm). Ako se pribije na t. zv. jednu dasku i prije toga daska impregnira sa karbolom, može takav krov trajati do 50 godina. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Šumsko orudje B. Nožac, makija, podjeljač (rizevnik). Nožac se sastoji od: lista, koji je usadjen u dva drvena rog a ili . u č e. List ima hrbat, oštrac i ručice. Oblik i dimenzije razabiru se iz slike 15. Materijal: plameni čelik, teži 0.70 kg. 0 -...........^ /^...... TI i ; ! i ; ! : ; : ; imun n ....... u SI. 15. (Mjerilo M 1:5) Fabrikat: domaći kovački ili tvornički. Od tvorničkih poznat austrijski fabrikat marke »kruna« (Fulpmes, Tirol). Cijena oko Din 20. Upotrebljavaju ga šumski radnici za obdjeljavanje daske (šimle) i duge, zatim dolazi u porabi kod bačvarskog i stolarskog zanata. Brusi se sa jedne strane. 7. P o m oć n o orudje. A. K 1 i n. Materijal: plameni čelik. Oblik i dimenzije vide se iz slike 16. B ..^ zzzna SI. 16. SI. 17. (Mjerilo M = 1 : 7) (Mjerilo M = 1 :10) Nazivlje: Glava, pljoštica, oštrica. Težak: 0.50—1 kg. Fabrikat: domaći ili tvornički marke S. T. Upotrebljava se kod obaranja stabala i cijepanja trupaca. B. B a t, malj. Materijal: suho, kvrgavo bukovo, grabovo ili drenovo drvo, da bude jači sa oba kraja su nabiti željezni obruči, zvani i »tulije«. U sredini imade provrtan otvor, u koji se zabije držalo i to sa tanjim krajem. Dr |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 12 <-- 12 --> PDF |
362 Šumsko orudje žalo je takodjer od žilavog drveta, dugačko 70 cm., promjer 2.5 cm. Bat je valjak dugačak 38—40 cm., a promjera 10—12 cm. Oblik i dimenzije vide se iz slike 17. Nazivlje: Glava i držalo. Težina: 4 kg. Izradba domaća. . SI. 18. (Mjerilo M = 1 : 3 poprečni presjeci u narav, veličini) Upotrebljava se kod cijepanja, tako da se s njime udara na ušice sjekire ili po glavi željeznog ili drvenog klina. C. Turpija (lima, lijega). Materijal: čelik za turpije (Feilen-Stahl). Turpija usadjena je u drveni rog ili držak. Oblik: plosnate i trougle (vidi sliku 18). Si. 19. (Mjerilo M 1:7) Dimenzije: plosnate duge 6—10 coli, debljina 3 m/m, trougle duge 3.50—8 coli. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Šumsko orudje 363 Težina: plosnate 0.10—0.15, trougle ....—0.10 kg. Fabrikat: tvornički. Najviše tražena marka »zec«, firma: Gebriider Wellershaus, Wermlskirchen-Preyermuhle, Njemačka. Obje turpije rabe za brušenje pila i šumskog orudja. 8. Orudj e za dizanje . A. Cap i n: Materijal: plameni čelik. Oblik i dimenzije vide se iz slike 19. Nazivlje: ušice, nos, držalo. Držalo dugo 1.50 m, od tvrdog drva, zabije se u ušice capina i zaglavi. Težina: 2—3 kg. Fabrikat: domaći ili tvornički marke S. T. Po obliku razlikujemo capin: talijanski, kranjski i koruški, t j . prema tome, da li mu je nos više ispružen ili pokučen. Upotrebljava se kod okretanja, povlačenja, dizanja i utovarivanjs trupaca. Praktična strana mu je u tome, što kod uporabe držalo capir.a dodje na polugu, kojom radnik može nategnuti četiri puta više od svoje jakosti. Capin mora imati jake ušice, tako da radnik može s njima udarati po željeznoj kvaki , koju mora po više puta zabiti i izvući iz trupca kod izvlačenja. B. Dizalica, vinta (Stockwinde). Materijal: kovani čelik i drvo. Nazivlje: čelična letva sa zubima, mehanizam, okretna ruča, zaponac, okovi, drvo. capa. U trgovini dolaze dizalice pod brojevima 1, .]/2, 2, 2>14, 3, 4, 5, b. 7 i 8. Slijedeća skrižaljka daje nam podatke za nosivost u kg, debljinu čelične letve, visinu, težinu te cijenu za brojeve 1. I12, 2, 2.., 3 i 8, (podaci za brojeve 4, 5, 6, 7 nisu navedeni). Broj 1 IV, 2 2V. Nosivost normalno . 800 900 1.000 1.500 2.0C0 8.000 u kg. maksimalno 1.000 1.100 1.500 2.000 2.500 10.000 Debljina kovane čelične letve u m/m 46X22 50.22.46.25 60X20 50X26 65X40 Cijele visine cea m/m 710 720] 750 780 7851 905 Težina oko kg 14 15 16 16 17 43 Dizalice obične (Stockwinden) Din 510 544 561 629 672 1.216 Dizalice sa capom (Pratzwinden) Din 578 595 612 697 731 1.309 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1926 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Šumsko orudje Cijene se razumijevaju u dinarima, postavno tvornica. Fabrikat tvornički sistem Guthmann iz »Prve austrijske tvornice dizalica August Guthmann, Sieding-Stixenstein«. Imade drugih sistema drugih tvornica. Naši šumski radnici rabe najviše brojeve 1, ... i 2. Nekoji domaći kovači prave dizalice, no te u tehničkoj izradbi ne odgovaraju, prema tome je sigurnost i nosivost manja. Dizalica se upotrebljava tako, da radnik podigne kraj jednog trupca sa polugom, a drugi radnik podmetne dizalicu (glavu čelične letve) pod trupac, okreće okretnu ruču i podiže trupac do- visine kola, te sa drvenom polugom potisne dignuti kraj na kola, tako isto podigne ; drugi kraj. Ako se radi sa dvije dizalice, posao ide brže. Gdje terenske prilike dozvoljavaju podlože se dvije drvene 1 e g e od zemlje na kola, po kojima se trupac valja na kola, a radnik u sredini pomaže sa dizalicom. Dizalica se može u povoljnoj visini sa čeličnim zaponcem, koji zahvaća u zub okretne osi, ukočiti, tako da drži kroz čitavo vrijeme teret na sebi. Imade obična dizalica i dizalica sa capom ; to je isto takova dizalica samo što imade kod donjega okova sa strane jednu željeznu capu. na koju radnik kod okretanja, odnosno dizanja, pritisne nogom, da bude stabilniji i da se dizalica ne izmiče. Mehanizam dizalice imade se u redu držati i češće puta uljem namazati, da lako djeluje. „V outillage forestier". L´ auteur décrit les types différentes des haches, cognées, doloires, serpes, scies, coins etc., employés dans utilisation des forets en Yougoslavie. Rédaction. . |