DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Nepotrošive šumske glavnice Prije nego prijedjem na raspravu pitanja o teoretskoj ispravnosti? opstanka nepotrošivih šumskih glavnica uopće, a kod I. O. napose, — iznest ću nekoliko loših prijedloga i krivih zaključaka pisca iz oblasti ove nauke. Tako on na str. 505. veli: »Preporuča se, da se izadje iz uskoga kruga inače posve dobrih propisa o uredjivanju šuma K. 1. O , napustiti zastarjele metode uredjenja, a zavesti kombinovanu metodu sastojinskog gosodarenja ...« To je kontradkcija u jednoj rečenici, jer ako su prvi propisi o uredjenju šuma K. I. O. dobri, to ih ne treba napuštati, a najmanje je sretna preporuka, da se odmah u početku uvede sastojinsko gospodarenje koc5 K. I. O. Sastojinsko gospodarenje predstavlja najviši ideal naš; ono se vodi u financijalnoj ophodnji, kada zemljišna renta kulminira i kada postotak zrelosti sastojine postaje trajno manji od traženoga gospodarskog kamatnjaka. Put do sastojinskog gospodarenja u šumama K. I. O. vrlo je dugačak, a po mom mišljenju to je za nas zasada pjesma budućnosti. Uslovi za sastojinsko gospodarenje su ovi: potpuna izgradnja šumskih prometala i uspostava približno normalne množine i poredjaja dobnih razreda, postojanje u šumama najrentabilnije vrsti drveća i t. d. Sastojinsko gospodarenje vodi se u državnim šumama Saske, gdje je smreka kao najrentabilnija vrsta šumskog drveća osvojila malo ne sve tlo i po tisla iz gospodarenja najnerentabilniju vrst drva — bukvu, gdje su prometala tako gusto izgradjena, te gdje u velike razvijena industrija najtanji materijal prorede, pa čak i panjeve iskorištava u svoje svrhe Ne može se voditi sastojinsko gospodarenje u onim šumama, u kojima se zbog ogrijeva mora da uzgaja bukva i topola na zemljištu, koje je par excellence sposobno za hrast i jelu, a njihove vrijednosti stoje spram vrijednosti bukve i topole od prilike kao 1:3:5 . Sastojinsko gospodarenje uvest će se u šume K. I. O. najkasnije, jer su tu prilike po mišljenju pisca i onako do zla boga nesredjene, a treba prevaliti još dugačak put, dok se dodje do sredjenijih prilika u gospodarnju i čuvanju šuma, iz kojih mora iščeznuti šumska paša i šumska šteta, (a da i ne govorimo o opraštanju kazna za šumske štete!) Svaka uzvišena ideja u ljudskom životu prolazi trnovit put do svoga ostvarenja i uvedenja u život. Nema u prirodi skokova, nego se sve razvija svojim normalnim, prirodnim putem. Tako će i sastojinsko gospodarenje u naše šume doći svojim redovnim prirodnim putem, jer se ono ne da propisati naredjenjima vlasti ili možda uvesti novom gospodarskom osnovom, dok nisu za to ispunjeni gore spomenuti potrebni preduslovi |