DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Nepotrošive šumske glavnice


Prije nego prijedjem na raspravu pitanja o teoretskoj ispravnosti?


opstanka nepotrošivih šumskih glavnica uopće, a kod I. O. napose, —


iznest ću nekoliko loših prijedloga i krivih zaključaka pisca iz oblasti ove


nauke.


Tako on na str. 505. veli: »Preporuča se, da se izadje iz uskoga
kruga inače posve dobrih propisa o uredjivanju šuma K. 1. O ,
napustiti zastarjele metode uredjenja, a zavesti kombinovanu metodu sastojinskog
gosodarenja ...«


To je kontradkcija u jednoj rečenici, jer ako su prvi propisi o uredjenju
šuma K. I. O. dobri, to ih ne treba napuštati, a najmanje je sretna
preporuka, da se odmah u početku uvede sastojinsko gospodarenje koc5


K. I. O.
Sastojinsko gospodarenje predstavlja najviši ideal naš; ono se vodi
u financijalnoj ophodnji, kada zemljišna renta kulminira i kada postotak
zrelosti sastojine postaje trajno manji od traženoga gospodarskog kamatnjaka.
Put do sastojinskog gospodarenja u šumama K. I. O. vrlo je
dugačak, a po mom mišljenju to je za nas zasada pjesma budućnosti.
Uslovi za sastojinsko gospodarenje su ovi: potpuna izgradnja šumskih
prometala i uspostava približno normalne množine i poredjaja dobnih
razreda, postojanje u šumama najrentabilnije vrsti drveća i t. d. Sastojinsko
gospodarenje vodi se u državnim šumama Saske, gdje je smreka
kao najrentabilnija vrsta šumskog drveća osvojila malo ne sve tlo i po
tisla iz gospodarenja najnerentabilniju vrst drva — bukvu, gdje su prometala
tako gusto izgradjena, te gdje u velike razvijena industrija najtanji
materijal prorede, pa čak i panjeve iskorištava u svoje svrhe


Ne može se voditi sastojinsko gospodarenje u onim šumama, u kojima
se zbog ogrijeva mora da uzgaja bukva i topola na zemljištu, koje
je par excellence sposobno za hrast i jelu, a njihove vrijednosti stoje
spram vrijednosti bukve i topole od prilike kao 1:3:5 . Sastojinsko gospodarenje
uvest će se u šume K. I. O. najkasnije, jer su tu prilike po
mišljenju pisca i onako do zla boga nesredjene, a treba prevaliti još dugačak
put, dok se dodje do sredjenijih prilika u gospodarnju i čuvanju
šuma, iz kojih mora iščeznuti šumska paša i šumska šteta, (a da i ne govorimo
o opraštanju kazna za šumske štete!)


Svaka uzvišena ideja u ljudskom životu prolazi trnovit put do svoga
ostvarenja i uvedenja u život. Nema u prirodi skokova, nego se sve razvija
svojim normalnim, prirodnim putem. Tako će i sastojinsko gospodarenje
u naše šume doći svojim redovnim prirodnim putem, jer se ono
ne da propisati naredjenjima vlasti ili možda uvesti novom gospodarskom
osnovom, dok nisu za to ispunjeni gore spomenuti potrebni preduslovi