DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 30 <-- 30 --> PDF |
324 Štete od leda Ing. Seferović [Otok]: v Slete od leda. Još lani opazio sam u šumi Kraplja (Brodska Imovna Općina, šumska uprava Rajevoselo) jednu pojavu, koja je u meni pobudila jače fnteresovanje. Na čitavom jednom povišem dijelu ove šume a paralelno sa obalom Save u širini od cea 80 do 100 metara i na dužini od cea 700 tekućih metara, vidio sam, mladi 6—7 godišnji hrastići u visini od 50—60 cm pol. l.ieni. Na prvi je mah izgledalo, kao da bi neko namjerice tu štetu počinio. Kod tačnijeg osmatranja stvari stekao sam uvjerenje da uzročnika treba tražiti na drugoj strani. Suma Kraplja leži neposredno uz Si Pri svakom većem vodostaju ovaj je srez pod vodom. Na temelju činjenice, da Sava vrlo često ovu šumu poplavljuje, zaključio sam, da te štete moraju biti u vezi sa poplavom. Konačno sam utvrdio da su polomljena stabla stradala od leda. Ova pojava ledoloma proširila se je medjutim ove zime i na drugešume, koje su izvržene poplavnoj vodi rijeke Save. (Gradina, Slavir i Istočne Kusare). Vrijedno je ovo spomenuti već i zbog toga, što slavonske šume u poslijednje vrijeme stradavaju sa mnogo strana. Pored katastrofalnog napadaja gubara (Liparis dispar), zlatokraja (Liparis chrvsorrhoea, hrastovog prelca (Cnethocampa proeessicnea) i medljike (Oidium quercina), pridružuje se evo još i led. U samoj šumskoj upravi Otok Brodske Imovne Općine uništio je led u spomenuta tri sreza oko 400 kat. jutara 3—5 godišnje lijepo uzgojene hrastove šume. Nizinske slavonske šume ovdašnjeg područja stradavaju skoro svake godine od poplave vode rijeke Save. bilo to direktnim ili indirektnim putem. Direktno stradavaju naročito najmladje branjevine. Ako poplavna vodu uhvati biljke u vegetacionoj periodi, ako se ona dulje vremena zadrži, ona ih uguši. Indirektno stradavaju mlade branjevine slavonskih šuma u ..... slučaju, kada nadodje velika voda u proljeću i poplavi pašnjake i livade okolnih sela. Ovom prilikom dolazi u pitanje stoka seljaka, koji obitavaju u ovim krajevima. Zimska suha krma je istrošena, a pašnjaci potopljeni. Da se ovo blago spasi, otvaraju se branjevine na gredama (i ako teška srca) za pašarenje. Kako ovakove branjevine izgledaju poslije ugona marve u njih, nije si teško predočiti. Mlade branjevine propadaju dakle poplavnom vodom u proljeću i jeseni, ili od zuba marve ili od zagušivanja vodom. Ali u poplavnom po |
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Štete od leda dručju mlada biljka strada zimi još i od mehaničke sile leda, kako se je to u dva maha prošle zime dogodilo. Polovicom novembra prošle godine zamrznuće prve poplavne vode trajalo je samo kratko vrijeme, jer je nakon toga nastupila toplina i brzo utopila ovaj led tako, te nije bilo većih šteta. Druga poplava, koja je nadošla polovicom decembra 1925. i trajala skoro do konca januara ove godine, počinila je mnogo više štete, proširivši se na skoro sve nizinske šume Slavonije. Ova voda rasla je naglo dosegavši na nekim mjestima dubljinu od 3 metra (srez Gradina). Kada se voda zamrzla, što je brzo nastupilo, šume Brodske Imovne Općine kao i sve državne šume (izmedju Otoka, Bošnjaka i Vrbanje predstavljale su jedno ogromno zaledjeno jezero sa preko svojih 30.000 katastralnih jutara. Cijela ta površina nije bila prohodna ni za pješake, a kamo li za konjanike i kola Led sam je Ibio debeo na nekim mjestima i do 50 cm. Prosječna mu je debljina bila cea 20 cm. Voda se na gornoj površini zamrzla, ali je uskoro prestala daljna poplava a Sava se lagano počela povlačiti u svoje korito. Sam led se nije topio, nego je stao na svojoj visini, a voda je ispod njega odlazila. Nastupom toplijeg vremena, ove silne naslage, leda su počele pucati i spuštati se uz užasne detonacije k zemlji, gdje se led i otopio. Što se je sve dogadjalo za to vrijeme sa drvećem u tim šumama. Odraslije šume Vinkovačke državne direkcije, a neki dio i imovnoopćinskih šuma ostao je nepovrijedjen, jer su se deblja stabla svojom čvrstoćom oduprla sili leda. — Razorni se učinak leda koncentrisao na mlade branjevine od 3—15 godina i nemilosrdno ih iznakazio. Proces, koji se je u ovakovim mladim šumama odigravao, prikazuju nam šematički narisane slike od 1 do 5. Slika 1. prikazuje vodu, koja je dosegla do krošnje ovakove biljke. SI. 1.—3. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Štete od leda Slika 2. predočuje tu istu biljku, gdje se je voda na gornjoj površini smrzla, a donja voda je lagano počela oticati u korito Save. Naslaga leda se usljed povećavanja volumena, koji nastaje kod smrzavanja zagrizla se u stablo i grane biljke. Kako je izmedju leda i nesmrznute vode nastao jedan prazan prostor, to je led ostao u zraku, održavajući se na krošnjama mladih stabala. Svojom težinom počeo se spuštati k zemlji uz silnu lomljavu. Ovako uklještena stabla ni jesu se mogla osloboditi, već ih je led počeo sobom povlačiti. Dio stabla, koji se je nalazio izmedju leda i zemlje, morao se je takodjer toj sili pokoriti, pa se je počeo savijati. (SI 3.). 1111.. . .. * *od» SI. 6. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Štete od ieda 327 Slika 4. prikazuje nam led, koji se je još više spustio, a stablo, kad je prekoračena granica njegove prevojne čvrstoće, prekršilo se. Slika 5. predočuje prekršeno stablo poslije otopljenja leda i poslije potpunog oticaja vode. Donji dio stabla malo se pridigao, a gornji oslobodili se leda. i; koso ispravio. Ovo je sudbina svih tanjih stabala. Debljim stablima, koja led nije mogao saviti, led je i r a n i o koru, k 1 i z u ć i se niz njih. Ko je vidio ove branjevine prije ove katastrofe i ko ih sada promatra, taj ne bi vjerovao, da to može biti jedna te ista šuma. Prije bujna ; uzrasla, a sada povaljena i pruža pravu sliku ratišta poslije okršaja gdje je ostalo mnogo mrtvaca i ranjenika. Ovaj pritisak leda različito je djelovao na pojedina stabla. Najtanje bjljke ispod 1 cm promjera ostale su poštedjene, pa se vide neprelomijene i sasvim savijene prilegle uz zemlju na suhoj travi, koja se u velikoj količini u najmladjim branjevinama nalazi. Ova trava im je služiia kao neka sigurna meka podloga, koja je branila ledu, da ih uz tvrdu zemlju prebije ali i stabla ove delbljine su stradala, gdje nije bilo ovakove podloge. Najviše su stradala stabla iznad 1 cm do 7 cm prsnog promjera bez obzira, da li je branjevina gušća ili rjedja. Veliki dio ovih stabala je prelomljen na dva i više mjesta, pogotovu ona, koja imaju nepravilan i kriv uzrast. Stabla preko 7 cm debljine stoje i nije ih led mogao prekršiti, ali im je sve postrane grane polomio i izranio. Mnoga će od njih uginuti od ovih rana ili u najmanju ruku neće nikad dati dobro gradjevno drvo. Mene je ovdje vodio interes uzgoja i čuvanja šume. Ova pojava mora zabrinuti sve one, koji vode brigu o uspješnom podizanju mladih šuma u ovim krajevima. Zabrinjuje to više, ako se uzme u obzir haranje medljike, gubara i drugih zareznika u odraslijim slavonskim hrastovim šumama. Haranjem ieda u najmladjim branjevinama dovodi uzgajača u borbeni stav prema prirodnim kalamitetima već od mladosti, pa sve do prilične starosti slavonskog hrasta. Ove od leda poharane površine neće se ni u kojem slučaju moći oporaviti i bezuvjetno se mora misliti na novo pošumljenje. Moraće se sva ova stabla staviti na panj, a osim toga izmedju tih panjeva popunjavat! novini biljkama. Težak je to zadatak i neočekivani troškovi pošumljenja, s kojima se nije računalo. Brodska imovna općina troši na pošumljenje svojih čistina prilične svote novaca, pa će ovim novim slučajem morati nacrt pošumljenja u koječem mijenjati. Druge za pošumljenje predvidjene površine moraće se |
| ŠUMARSKI LIST 5/1926 str. 34 <-- 34 --> PDF |
32* Štete od leda staviti po strani, i njihovo zašumijavanje odgoditi, jer će se ledom uništene branjevine morati odmah popravljati. Nadati se je, da se ovi kalamiteti neće opet skoro javiti, jer je zimska poplava rijetka osim onih srezova, koji se neposredno nalaze uz rijeku Savu. Njihovo pošumljenje i popunjavanje moći će se izvršiti tek nakon podignuća savskog nasipa Gunja-Mitrovica. „Les dommages causés par . oppression de !a glace". Ce sont les chenains dans terrains d´inondation en Slavonie sui sulissent parfoits a . oppression de la glace. Rédaction. .% UNIŠTAVANJE GUBAROVIH LEGLA. Naše šumarije tamane gubarova jaja premazivanjem legla katranom ili struganjem istih sa debla. Premazivanje sprečava bez dvojbe izlaz gusjenica iz jaja. Da se ustanovi korist struganja, učinjeni su pokusi. Iz jaja koja su strugana dne 20. februara, izlegle su se gusjenice 20. aprila, a iz jaja, koja su strugana 15. marta, izlegle su se gusjenice 2. aprila. U jesen nastavit će se pokusi ranijim struganjem. Iz zavoda za šumske pokuse na sveučilištu u Zagrebu. Prof. Dr. Petračić. |