DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1926 str. 6 <-- 6 --> PDF |
232 Autonomija ili podržavljenje´Imovnih Općina Ovaj dakle nacionalno ekonomski razlog gotovo iščezava, jer i Krajiške Imovne Općine imaju svoje šume na pretežno apsolutno šumskom tlu. Taj se narodno gospodarski razlog raspe mahom u ništavilo, kad se uvaže neprocjenjive koristi, što ih šumski sporedni užitci, paša i žirovina, pružaju i pružat će još punom pregršti i u doglednoj budućnosti našem rataru. Od kakve je koristi zemljoradniku oko Vinkovaca ispaša njegovog blaga u šumama na apsolutnom šumskom zemljištu Psunja, Papuka, Velebita i Kapele, kad ih radi velike udaljenosti svojom stokom doseći ne može. Pak i sam Vidovdanski Ustav uvidjajući neizmjernu važnost paše i žirovine za kućanstvo zemljoradnika u članu 41. odredjuje, da svaki zemljoradnik treba da dobije potrebitu šumu za ispašu svoje stoke, — razumije se dakako stoci na dohvatu. Tek je pašom i žiro vinom moguće našem rataru uzdržavati svoje gospodarstvo danas i snašati svoje terete. Baš ovim šumskim užicima šuma u velike blagotvorno utječe na blagostanje seljačkog žiteljstva i time vanredno podiže u narodno-gospodarskom pogledu narodno bogatstvo. Baš ti sporedni užici najjače opravdavaju opstanak šuma i na relativno šumskom tlu. Koliko vrijedi za naš seljački narod ono malo šumovitih ostrva u području Brodske Imovne Općine, što leže na povišem, recimo prvorazrednom gospodarskom tlu, kad poplava prelije sve šume, njive i livade niskog položaja, može ocijeniti samo onaj misaoni čovjek, koji je vidio za vrijeme takove nevolje silnu marvu, što se na ovim nepoplavljenim šumicama sjatila da iz vode iznese tek živu glavu. Ovakve šumice spašavaju za vrijeme poplave nebrojeno narodno blago te ovime u nacionalno-ekonom skom pogledu donose kud i kamo veću korist, nego što bi se poljskom težatbom ovih krajeva postići dalo. Poznato mi je i to, da se uz šume Brodske Imovne Općine prostiru nepregledni općinski pašnjaci, koji su obrasli tek bujnom travom, a više leže nego okolne šume, pa opet niko nije još plugom zašao u te pašnjake ma da i oni čine prvoklasno gospodarsko zemljište i ma da njihova poljska kultura ne traži nikakovo predhodno krčenje. Na osnovu izloženih činjenica vidi se, kako je skroz neopravdan i spomenuti narodno-gospodarski razlog pretvorbe tla, s kojeg bi trebale Krajiške Imovne Općine prestati bitisati. Spominje se da bi prestankom Krajiških Imovnih Općina imala država preuzeti sve šume te iz njih potrajno podmirivati potrebe na šumskim užicima svih svojih gradjana, koji se bave proizvodnjom zemaljskih produkata. I ova je misao lijepo zamišljena, ali je uz današnje još prilike tehnički — rekao bi — skoro neprovediva. Kapacitet naših prometila preslab |