DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1926 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Autonomija ili-podržavljenje Imovnih Općina 231 autonomnoj podlozi bili prigodom sklapanja dobrovoljne nagodbe o otkupu šumskih služnosti uz sam šumski posjed integralni dio predmeta nagodbe, to se po mojem mišljenju i u sadržaju tih zakona danas ne bi ništa smjelo jednostrano mijenjati, već je i u tom poslu neophodno nužna privola samih pravoužitnika. Dosljedno ovom izlaganju s pravnog je stanovišta jedino opravdana autonomija Krajiških Imovnih Općina u okviru postojećih zakona. Ova bi se mogla preinačiti samo u skladu sa zaključcima nosioca dojakošnje autonomije Krajiških Imovnih Općina t. j . zastupstva Imovnih Općina. Pravoužitnici Krajiških Imovnih Općina imadu dakle i nadalje ostati povlašteni vlasnici krajiških šuma svoje Imovne Općine dok hoće takovi biti, ma da druga njihova braća neće imati iz krajiških šuma užitke, jer prvi posjeduju zakonom zajamčeno i nagodbom uglavljeno pravo vlasništva na za njih izlučene krajiške šume. Summum ius summa saepe iniuria (najveće pravo često je najveća nepravda), prastaro je pravilo, koje se evo i kod pravoužitničkih šumskih užitaka obistinjuje. No nije ovo nerazmjerje u pravima tek samo na šumske užitke ograničeno. I na drugim je područjima isto tako. Tako n. pr. ima zemljoradnika, koji su vlasnici većeg zemljišnog posjeda nego što ga trebaju za svoje uzdržavanje, a drugi zemljoradnici ne posjeduju vlastitog zemljišta ni toliko, da se oskudno prehrane. Pa ipak se još nitko nije našao tko bi zagovarao jednaku podjelu zemljišnog posjeda medju sve državljane, već se svatko mora — u koliko se vlastitim trudom, umijećem i znanjem ne bi dovinuo do boljih prilika -- prilagoditi prilikama, u kojima se je rodio, da se poredak ljudskoga društva ne poremeti. Drugi je razlog, kojim se niječe daljnje pravo opstanka krajiškim Imovnim Općinama narodno gospodarske naravi, jer se veli da nije nikako opravdano da šuma stoji na prvorazrednom gospodarskom zemljištu, koje bi se u poljskoj težadbi mnogo korisnije i unosnije moglo upotrebiti. Dopuštam, da kod Petrovaradinske Imovne Općine, a možda pojedinačno i kod drugih Imovnih Općina nekoji šumski predjeli zapremaju gospodarska zemljišta bolje vrsti. No općenito leže šume Krajiških Imovnih Općina na apsolutno šumskom tlu, ma da se ovo i prostire u nizinama. Tako ima Brodska Imovna Općina nešto preko 56.000 jutara hrastovih šuma u posavskoj nizini, pa od sveg tog zemljišta tek je neznatni dio na trajno relativno gospodarskom tlu. Ove šume redovito topi u istočnom dijelu zalazna voda rijeke Save, a u zapadnome dijelu inundaciona voda potoka sa Psunja i Diljgore, te ih povremeno pretvara u nepregledno more. Takovo tlo nije za poljsku težadbu podesno a niti će se u dogledno vrijeme melioracijama moći popraviti. |