DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1926 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 3. »Šumarski List^" Godina 50 ; ´ rt : .:. .\ " ´ ,i ! . r§ .. ´ .; in! ... Treći šumarski fakultet. U dnevnim listovima čitamo ovu noticu i prenosimo je bez promjene : »Sarajevska trgovačka i obrtna komora obratila se predsjedniku vlade, ministrima šuma i ruda te prosvjete, svim članovima finansijskog odbora i narodnim poslanicima Bosne i Hercegovine, da se zauzmu za osnutak visoke šumarske i rudarske škole u Sarajevu. Popratila je tu molbu ovim obrazloženjem: Bosna je od svih pokrajina Jugoslavije najbogatija na rudama. Bogatija je ležištima ug.jei.a i naslagama željezne rudače od svih ostalih pokrajina. Slično je i sa drugim rudama. I u drvarskoj industriji igra Bosna veoma važnu ulogu. Ima oko 2 i pol milijuna hektara šume, većinom na čisto šumovitom zemljištu. Ima dva velika šumsko-industrijska preduzeća (Steinbeiss te Eisler i Ortlieb), koja preradjuju godišnje po 300.000 kvadr. m. drveta, nekoliko poduzeća sa kapacitetom godišnjeg preradjivanja po 100.000 kub. m. i dosta manjih. Sarajevo bi bilo podesno za sijelo ovakove škole, još k njemu gravitiraju Dalmacija i Crna Gora i dobar dio Srbije (željeznička pruga Uzice-Vardište). Uz visoku šumarsku školu imala bi se osnovati montanistička škola, jer šumarska i rudarska nastava imadu mnogo dodirnog. Sarajevo ima državnih zgrada, u koje bi mogle biti smještene te visoke škole«.. .´..-,. ,V ´ .Kako vidimo ozbiljno je pokrenuto pitanje osnivanja Šumarske i rudarske visoke škole u Sarajevu. Nama nisu pri ruci originalni i vjerodostojni podaci te navodne predstavke i intervencije. Mi ne znamo kojim sve argumentima pperiše .predjagač u tom cilju. Prema tome ne možemo ni da se upustimo u,osvjetljavanje tih argumenata. Očekujemo, da će. Udruženje na narednoj sjednici svoje uprave zauzeti gledište u tom pitanju--, . ; | Za sada se,moramo..zadoyoljiti samo tim, da se načelno zadržimo na .ovoj temi i da ocijenimo vrijednost onih argumenata, što ih iznosi, štampa. ........ - ,. Osnovati visoku šumarsku školu u Sarajevu značilo bi podići i treće ognjište naše vispko-školske nastave. Značilo bi podržavati u Jugoslaviji -r- tri visoke šumarske škole. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1926 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Treći šumarski fakultet Mi razumijemo trgovačko-obrtničke komore, koje smatraju svojom dužnošću da pokreću pitanja, koja su kadra da unaprijede interese trgovine i obrta njihove oblasti rada. Mi razumijemo nastojanja jedne korporacije, koja ide za tim, da se ožive ekonomski i privredni interes grada, u kojem je njeno sjedište i interesi gradjana, čiji su predstavnici u toj korporaciji. Mi razumijemo i narodne poslanike, koji će se lako zagrijati za ovakove nove ideje, naročito onda ako oni od ostvarenja te ideje očekuju izvjesne koristi za—mandate i partiju. Ali ne možemo da propustimo da mi kao stručnjaci, koji nismo vezani nikakovim obzirima, osim onih prema otadžbini i struci, ne progovorimo u ovako krupnom pitanju. Nije to samo naše pravo, već je to upravo i naša dužnost. Mi nikako ne vjerujemo, đa će državna vlast, rješavajući ovaj predlog, moći da zastane na sitnom gledištu pokrajinskih, korporacijskih i drugih užih interesa. Mi ne vjerujemo da će državna vlast ući u rješavanje ovih pitanja a da nije konzultovala današnje predstavnike šumarske nastave i nauke — fakultete — i najjači stručni forum šumara-praktičara — Šumarsko Udruženje. Državna će vlast moći i morati da pristupi k riješenju ovog pitanja samo na taj način da drži na umu isključivo najviše i faktične državne interese i da operiše sa stvarnim razlozima. Da podizanje treće šumarske visoke školo nije za nas opravdani državni- interes — o tome ne treba trošiti riječi. Ta nedavno smo donijeli članak iz širih stručnih krugova, da su već dva današnja šumarska fakulteta za nas priličan luksus. A sad se evo diže novi fantom — Ireća šumarska visoka škola. O pravdavanje podržavanja triju šumarskih fakulteta ili davanje pristank i za podizanje trećeg šutnjom šumarske javnosti značilo bi — stručnu neuračunljivost. Ishodište, sa koga je pošao predlog sarajevske komore, posve je kri vo. Gledište, da je šumovit ost nekoga kraja odlučna kod odabiranja sjedišta neke visoke šumarske škole, posve je p o g r e šn o. Za nastavu nisu potrebne što veće površine šuma već što veća mogućnost lakog upoznavanja svih biljno-geografskih regija, svih vrsti drveta, svih vrsti uzgoja, svih načina podizanja, iskorišćavanja, uredjivanja i uprave šuma na različnim kategorijama posjeda. Dakle ne radi se o šumi — prašumi, već o šumi, na kojoj se vide i rezultati dugogodišnjeg rada šumara-uzgajaca, -uredjivača, -eksploatatora, -upravnika. U prvom su redu te šume od vrijednosti po nastavu. Da u tom smjeru — dakie kao objekti nastave — bosanske šume uprkos velikog procenta šumovitosti Bosne, ne stoje na prvom mjestu, poznato je ne samo nama šumarima ,već i široj javnosti. Šavremena šumarska nastava treba da se razvija na univerzitetima, a ne izolovanim visokim ško |
| ŠUMARSKI LIST 3/1926 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Treći šumarski fakaltet .57 1 a m a. Ta si je osnovna misao već u praksi prokrčila puteve osnivanjem šumarskih fakulteta i ne treba da je mi tek ovdje teorijski branimo. Nije cilj visoke nastave da dade upravnom aparatu okretne izvršivače mehaničkih radova, kojih — rado priznajemo — ima u šumarstvu prilično. Njena je svrha, da da široke elemente teorijskog obrazovanja, pomoću kojega će se mehanički:elementi obrazovanja lako dokučiti u samoj prakr si. Ona treba da oplodjava praktično znanje teorijskim istraživačkim- radom- i da< trajno prima nove pobude za taj rad iz ruku prakse. Cilj visoke šumarske na&tave-mora da.bude dalji.od običnoga »drdlovanja«. Ona mora da ispomogne izgradjivati šumarstvo kao naukn,,kako bi ova-opet donijela, Sto, veće koristi praksi. Dakle podržavanje veze^ šumarsEsta sa bliskim naukamai osnovni je usiov za razvoj nastave-, nauke i prakse; tenjihovih, predstavnika. Ovaj cilj može da poluči šumarska nastava; samo, onda, ako je-mo-< guće održavanje veza sa osnovnim i pomoćnim disciplinam a biološke, matematičko-tehničke i pravno-ekonoov sko-komercijalne prirode. Zato se traže nastavnici-speeijaliste. Ove ne može dati sama šumarska visoka škola. Oni mogu da se nad ju samo na srodnim visokim školama i fakultetima^ Iz ovoga praktički slijedi, da a sjedištu-šumarske visoke škole mora da budu i sve te srodne visoke škole, kakobi se ta veza mogla i održati. Tih veza Sarajevo, koje nema ni univerziteta ni tehničke visoke škole — nemože nikako dati. Savremena visoka šumarska škola treba da se nalazi na raskrs nici željezničkih puteva, kako bi se moglo lahko prilaziti šumskim objektima. Sarajevo je u tom cilju posve nezgodno poradi svoga perifernog položaja i velike udaljenosti od najvažnije saobraćajne linije Beograd, Zagreb, Ljubljana, na kojoj zapravo leži najveća čest za nastavu najvažnijih šumskih objekata. Konačno ujedinjavanje rudarske i šumarske n a? s t »VA; danas je posvema nesavremeno. Ono je bilo razumljivo u njihovim prvim počecima, dok je i rudarstvo imalo sa šumarstvom jednu zajedničku crtu — dok je jedno i drugo bilo empirija i dok je rudarstvo bilo važnije od šumarstva. Golema je razlika izmedju rudarstva i šumarstva. Rudarstvu je cilj da iskoristi izvjesno prirodno blago, koje se nalazi gotovo u tlu. Kad je to iskorišćavanje dovršeno, prepušta se to tlo svojoj sudbini. O njemu niko više ne vodi računa. Šumarstvu nije cilj da samo iskoristi šumu. Njegov je osnovni i najvažniji zadatak daleko veći i dublji. Ono treba da na zemljištu, na kojem je šuma iskorišćena, — stvara novu šumu. Rudar samo eksploatiše — mogli bi reći — on samo žanje plodove, kojih on nije stvarao. Šumar mora da u času žetve vrši i sjetvu. On treba da stvara nova dobra, on treba da producira plodove, koje će opet žeti oni, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1926 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Treći šumarski fakultet što će doći poslije nas. Dakle rudar je samo eksploatator u punom smisiu té riječi. Šumar ako je samo eksploatator, prestaje biti šumar. On je šumar samo onda, ako podržava mogućnost trajne produkcijone snage zemljišta. Šumar je privrednik u punom smislu te riječi. Zato po svom osnovnom zadatku poljoprivredna i š u marska privreda — ma kolikogod se one razlikovale u načinu ekonomisanja — čine jednu prirodnu cijelost. U tu cijelostdanas više nikako ne pristaje rudarstvo. Iz toga razloga danas je jedino ispravno vezivanje šumarske nastave sa poljoprivrednom a nikako ne sa rudarskom. Ako se već radi o tome, da se u Sarajevu podigne visoka škola za montanistiku — mi i sami uvidjamo potrebu jedne takove škole — onda treba to pitanje tretirati zasebno. Posve je neispravno dovod «. u medjusobnu vezu rudarsku i šumarsku nastavu. Posve je promašeno potrebu osnivanja montanističke visoke škole, obrazlagati mogućnošću podizanja još jedne — šumarske visoke škole. Mi očekujemo, da će naši fakulteti i naše Udruženje znati naći puta t načina da upozore državnu vlast na sve štetne posljedice podizanja treće šumarske visoke škole i njenog neprirodnog vezivanja o rudarsku nastavu, uslijed čega bi čitav sistem organizacije naše visoke šumarske nastave mogao sići u posve krivi kolosjek. A sve to na očitu i veliku štetu najširih državnih interesa. Ugrenović. „La troisieme faculté forestiere". A l´occasion d´une proposition de la Chambre du Commerce et d´Industrie a Sarajevo en faveur d´ une École des mines et Forets . auteur démontre que du point de vue forestiere une telle école est inutile. Rédaction. |