DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Kultura crnoga oraha Ing. Franjo Sevnik [Vukovar]: Kultura crnog oraha u nas. (Svršetak.) Godine 1913. opisao je šumarski savjetnik g. Prandstetter1) svoje pokuse sa crnim orahom i spomenuo svoja opažanja. Rezultate uzgoja predočio je i u skrižaljkama (I. i II.), koje donašamo u svrhu uporedjivanja tadanjeg sa današnjim stanjem (III. i IV.). Tekuće godine obavljena je prva revizija gospodarske osnove za vlastelinske šume i tom zgodom obavljena je opet tačna izmjera orahovih sastojina, koje su navedene u skrižaljkama. Prije svega potrebno je spomenuti, da se u šumama vukovarskog vlastelinstva do prošle godine vodilo tzv. prelazno šumsko-poljsko gospodarenje. Prelazim doba, u kojem se je upotrebljavalo šumsko tlo za kulturu poljskih plodina, iznosilo je najprije 8 godina, kasnije sniženo je na 5 godina. U prvoj godini po dovršenoj sječi i krčenju panjeva izdana je sječina okolišnom pučanstvu u zakup za bostane (bostaništa). Zakupnici su zemlju poorali te posijali dinje i ljubenice, koje na humoznom tlu dobro uspijevaju. Druge godine upotrebljavala se krčevina za puni usjev pšenice, a treće, četvrte i pete godine za puni usjev kukuruza. U jeseni pete godine zasijana je površina obično pšenicom, u koju je iste jeseni sadjen žir i crni orah u redove sa razmacima 2—3: rrr Tako je rasla u šestoj godini na obradjivanoj površini opet šuma. Da se izbjegne velikim troškovima njegovanja kultura (okopavanje i čišćenje od trave i korova, koji bi inače mlade biljke ugušio), izdavala se pošumljena površina još dalje u zakup za medjuusjev poljskih plodina. Zakupnici sijali su izmedju redova obično kukuruz, repu, krumpir, itd. Platili su minimalnu zakupninu uz uvjet, da čiste i okopavaju redove mlade kulture. Kod obradjivanja medjuusjeva morali su radnici pomno paziti, da ne ozlede šumskih biljki i žilja. Medjuusjev provadjao se prema okolnostima 2—3 godine, što je naime ovisilo u razvoju mlade šume; što brže je ova rasla, to prije je prestao medjuusjev, da ne sprečava biljaka u rastu. Na taj način imala je mlada šuma u prvim godinama jeftinu njegu i zaštitu sa strane. l) Prandstetter „Zur Kultur von Juglans nigra". „Ô. Forst- und- Jagd- Zeitung" br. 1567 1913. |