DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 58 <-- 58 --> PDF |
138 Praktično šumarstvo sobom čvrsto tlo te tako dobija dostatnu bazu za samostalni rad. Lijepi broj knjiga izašlih u štampi Ljesnog Instituta govori, da šumarstvo Rusije korak po korak ide k svome razvitku, napreduje i daje vidljivih tragova svoga progresa. Po naslovima štampanih knjiga vidi se, da su šumarski stručnjaci Rusije uzeli sebi za cilj, kako bi nadopunili i proširili svoju stručnu spremu i spremu onih svojih kolega, kojima su rat i revolucija sprečili normalne studije šumarskih nauka u Ljesnom Institutu. Iz popisa ruskih šumarsko-stručnih djela razbiramo da imamedju njima takovih, koja su čisto naučnog karaktera (Morozov, Oriov, Sukačev, Voljf i t. d.). Dakle napreduje i ruska šumarska nauka. Ima i lijepi broj knjiga za popularizaciju šumarstva. Dakle ruski šumari nastoje da i u narodu probude ljubav za šume i razumijevanje šumarstva. Božja im pomoć ! I. P. I. 1 Praktično šumarstvo I I OBRANA OD GUSJENICA GODINE 1926. (Molba svima). Prošle godine prošao sam trideset i četiri šume i stekao uvjerenje, da u ovoj godini moramo računati sa navalom gusjenica u našim šumama. Glavni je štetočinja gubar (glavonja) a njegova poznata legla, dugoljaste krpice, jajašaca, pokrivene smedjom dlakom poput gube, dadu]se ostrug ti ili premazati. Za struganje može se uzeti 3—4 metra duga motka, na kraju p > oštrena». poput dlijeta. Njom se uspješno služio upravitelj šumarije u Banovoj Jaru g. Bucalić. Može se nasaditi na kraj motke trouglata limena oštrica i njome * rugati (predlog direktora kr. direkcije u Vinkovcima g. P. Prpića). Struganje neka se obavi najdulje do konca veljače, kako bi razvaljena legla mogla biti uništena zimom i vlagom, inače će iz jajašaca prekasno ostruganih hrpica izmiljeti gusjenice koje znadu tjedan a možda i dulje gladovati, dočekati mlado lišće i obrstiti ga. Premazat i mogu se legla različitim tvarima. Načelnik ministarstva Markić priopćio je u listu „Drvotržac" 10. X. 1925. svoje iskustvo u šumi Merolina brodske imovne općine kod Cerne katranisanjem i struganjem. Dao je sa 76.670 stabala ostrugati gubareva legla sa troškom poprečno od Va dinara po stablu a 12.750 stabala premazati sa drvenim katranom. Računa, da je time uništio 1,283,480 legala sa neko 320 milijuna jajašca. Kakovu bi ogromnu štetu bile učinile gusjenice iz tih jajašca izašle ! Trošak katranisanja po stablu iznašao je poprječno 1 dinar. Ovisi o mjesnim prilikama, radnim silama, cijeni i spretnosti tih radnika, koji način da se upotrijebi. Nekoji preporučuju, aa se katranu dolije malo petroleja. Leglo gubara upija petrolej, usmrti jajašca. Na 4 dijela katrana uzima se 1 dio petroleja. Ne valja uzeti suviše petroleja, da tekućina nije prerijetka, da ne curi po stablu. U literaturi se preporučuje i upotreba samog petroleja i to na jednostavni način. Na motku se priveže spužvica, umoči u petrolej i njom legla gubara premaze. Ekonomičniji je način sa posebnom kanticom na motki i otvorom, koji se može prema. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Praktično šumarstvo 139´ potrebi mehanički otvarati i zatvarati te tako regulisati polijevanje petrolejem iz kantice. Kreosotom služe se u Americi, gdje,.kako je poznato, pravi gubar silne štete. Bilo bi dobro i kod nas izvršiti pokuse različitim sredstvima, da se odlu čimo, koji je način za naše prilike najbolji, najjeftiniji. A sada da još spomenem način obrane od gusjenica. U slučaju, da se nisu mogla legla premazati, jer su previsoko, kako to biva kod velike navale, na rubu šume a i za druge gusjenice, imenito gusjenice zlatokraja i kukavičjeg suznika, neka se gusjenice dok su još na okupu štrcaju barijevim kloridom kristalizovanlm, koji je bolji od onoga u prahu. Ta bijela sol stavi se u vrećicu i spusti u vodu, da se rastopi. Potrebno je valjano premješati tekućinu, da bude jednomierna a ne dole gusta i jaka, a gore rijetka i slaba. Da se bolje hvata lišća, dodaje se na 100 1. tekućine 4 kg. melase. Pošto kiša spere tekućinu, ne valja štrcati u kišno doba. U 2°/0 rastopini ona ne škodi lišću, ali polaganije ubija gusjenice, a 4% otopina ofuri slabo lišće ali ubija gusjenice za pola sata. Ovom prilikom upravljam molbu svima, da me pomognu sab taka o gubaru i drugim štetočinjama. Mi znamo već dosta toga o gubaru, ali nekoja pitanja nisu dovoljno razjašnjena a glede nekih postoje oprečna mišljenja. Gubar sa medljikom nigdje ne pravi toliko štete, kao kod nas a uvjeren sam, da ne bi ni kod nas toliko harao, da smo za vremena nastojali oko njegovog valjanog suzbijanja. Što bolje ćemo proučiti gubara, to bolje ćemo znati da od njega čuvamo naše hrastove šume. Velik je to posao za pojedinca. Mnogo bolje i brže će ići, ako više motrilaca na više mjesta u razno doba zabilježe svoja opažanja. To je u interesu uspješne obrane. Evo nekoliko pitanja. 1. Kada izlaze iz jajašaca gusjenice, ostaju li po više dana na leglu bez hrane. Kako dugo ? 2. Kada se izvale prve gusjenice, kada se pokaže prva kukuljica, prvi leptir a kada opet poslednja gusjenica, kukuljica, leptir ? 3. Da li je zapaženo naglo pogibanje gusjenica pojedinih, ili nagomilovanje mlohavih gusjenica od bolesti i kada? 4. Jedan naš čovjek tvrdi, da ženka gubara redovito ispadne Iz kukuljice na zemlju, odanle se penje na stablo. Da li je to tko, gdje i kada opazio? 5. Da li leti ženka, kada? Ne razumijeva se tu samo lepršanje krilima na podlogi, nego pravi let uzduhom. 6. Razmjer broja mužjaka prema ženkama. Kadšto ima vrlo malo ženki. Da li je to u prvoj, drugoj ili trećoj godini navale? 7. Da li vjetar prenaša gusjenice, zanosi leptire? 8. Da li se gusjemce sele, na koju udaljenost, da li prelaze preko vode? 9. Da li jedu gusjenice, ili kukuljice, ili leptire koje životinje ; šišmiši, ptice (koje ?) kukci (osobito kornjaši kao mošćar, šoštar zatim mravi i dr.). 10. Da li se vide uz gusjenice ili kukuljice mala bjelkasta „jajašca" u kupovima, kukuljice sitnih osa najeznica, da li obletavaju oko gusjenica uske, duge, žute, crvene ili crne ose najeznice, da ih nadare jajem, ili izlaze iz kukuljica ? 11. Da li se vide uz gusjenice tamne jajolike kukuljice muha gusjeničark;i, ili one same poput muhe mesare. Ima li njih više, ili osa najeznica? 12. Da li je glavni štetočinja gubar, ili druga gusjenica, jedna ili više ikoja ? |