DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Praktično uredjivanje šuma 129 P r e 1 a z od srednje šume visokoj šumi je tim jednostavniji i brži, čim više već sada prevladjuje gornje drveće u srednjoj šumi. Potrebne mjere spadaju pretežno u područje uzgajanja guma. Svrha im je, da se donje drveće ograniči, a praznine nadopune sadnjom. Želimo li u većoj mjeri primiješati drveće, koje brzo raste i zahtijeva mnogo svjetla kao ariž, bor, hrast, biće potrebno, da isiječemo oveće progaline, dakle da uklonimo i gornje drveće, koje jako zasjenjuje. I u ovome slučaju pada uredjivaču u dužnost zadaća, da uvaživši sve okolnosti odabere prelazno vrijeme. Sječna mjera u srednjoj šumi (str. —) smanjiće se prema trajanju prelaznoga vremena. Gospodarska osnova treba slično kao kod niske šume da sadržava uz svaku sječu takodjer i potrebne kulturne i odgojne mjere. Obzir na sječni poredjaj u budućnosti nije ovdje tako bezuvjetno potreban kao kod pretvaranja niske šume, ali se ni ovdje ne smije zapostaviti. Prelaz od prebirne šume visokoj šumi, kojom se gospodari sječama provadja se prilično jednostavno, ali obuhvata veće razdoblje od jedne do dvije ophodnje. Svrsi shodno treba da se način sječenja i pomladjivanja promijeni, pri čemu se može postupati vrlo raznoliko. Najbrže djeluju sječe na način oplodnih sječa. Pri tome se ostavljaju sve biljke i stabla do dobi od 40—50 godina, a uz to i dovoljan broj sjemenjaka. Dok uspije pomladjenje, koje se još i umjetno popuni, posijeku se sjemenjaci i osamljeni predrasti. Pošto u prebi moj šumi stabla pojedinih dobnih razreda stoje obično u manjini skupinama, dovešće ovo pretvaranje često gospodarenju na hrpe, kojim ćemo se u mnogo slučajeva i zadovoljiti. Uredjivaču se pri pretvaranju ne otvara široko polje rada. Sječna mjera, koja je bila izračunana za prebirnu šumu, ostaje u pravilu i nadalje na snazi. Poredjaj i opseg sječa propisani su u općoj gospodarskoj osnovi na 2—3 perijode. D. Uredjivanje malih šuma. Malim šumama gospodari rijetko stručnjak. Uredjivanje mora dakle da je takovo, da se i vlasnik ili drugi nestručnjak lako može snaći. Vlasnika zanima obično samo potrajna sječna mjera. Valja je dakle po mogućnosti tačno odrediti. U rijetkim će slučajevima uz prilično jednolični bonitet tla biti dovoljna podjela sječa, koja godimice stavlja na raspoloženje normalnu sječnu plohu p/o. Može da se usvoji i proporcionalna podjela sječa |