DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Praktično uredjivanje šuma Za svaki odsjek u terenu (odjel ili inače ograničenu plohu) imaju se navesti ne samo ukupne mase, nego i broj stabala u svakome debljinskom razredu. Debljinski razredi počimaju kod svake vrsti drveća pri onome promjeru, koji stablo osposobljuje za iskorišćavanje, a razmak je izmedju pojedinih razreda 5 ili 10 cm. Obzirom na odredjivanje kakvoće imao bi se pri prestarelome drveću napose da ustanovi postotak truloće. Dalji je posao većinom tehničko-trgovački* a svrha mu je, da se drvo, koje će se koristiti, podijeli po prostoru i vremenu na razdoblje korišćenja. Pri tome dolazi kod prodaje neizradjenoga drveta u obzir mogućnost unovčenja drveta na tržištu ili količina proizvodnje vlastitih pilana ili onih radionica, koje preradjuju drvo, a već postoje ili će se tek sagraditi, nadalje takodjer i stanje prometala i predračun o gradnji i uzdržavanju novih. Kao pri slabo pristupnim šumama, tako će i ovdje izvrsno poslužiti vojni nacrti i to za orijentaciju, za podjelu šume i za projektovanje industrijskih radionica i prometala. C. Prelaz sa jednoga načina gospodarenja na drugi. Ovakovi prelazi nijesu rijetki. Napose potiču razmatranja finansij ske prirode na to, da se za to sposobne niske i srednje šume pretvore u visoke šume ili da se kod visoke šume predje od prebimoga gospoda renja gospodarenju sječama. Prelaz od niske šume visokoj šumi, uslovljen je tim, da se izdanci iz panjeva što više nadomjeste samonicima i da se ophodnja povisi na mnogostruko. Treba dakle mnogo vremena. Praktičnosti radi odabraće se za visoku šumu vrsti drveća sa umje renom ophodnjom a brzim rastom. U ovome se pogledu mogu preporu čiti breza, joha, topola, jasen, ariž, bor, a takodjer i borovac (Pinus strobus). Katkada su lijepi i pravni izdanci iz panjeva od topole, jasena, bresta, hrasta i breze sposobni, da urastu u buduću sastojinu visoke šu me. Treba ih dakle prije sječe niske šume zgodno označiti i poštediti. Niskom se šumom gospodari i dalje na isti način, ali će se broj izdanaka iz panja iza nekoliko ophodnja smanjiti, a konačno i sasvim nestati, jer je medjutim sastojina visoke šume odrasla i sklopila se. S druge se strane moraju tokom jedne ophodnje niske šume pravodobno odstraniti svi izdanci od panjeva, koji guše posadjene biljke. Tako će ova šuma naličiti za neko vrijeme na srednju šumu. * Vičii o tome piščevo djelo „Gutsadministration und Guterschatzung. Naklada Karl Gerolds Sohn, Wien 1918. |