DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Praktično uredjivanje šuma Pretvorba drvne zalihe u novčani kapital, koju smo spomenuli na početku ovoga članka, može se ozbiljno uvažiti i u onim slučajevima, gdje postoje veće zalihe staroga drveća, koje ne odgovaraju ophodnji. Ovaj se slučaj može stvoriti i vještački, ako se snizi vrijeme pohodnje. Time je takodjer i kod povjerbinskih šuma i drugih šuma, koje su opterećene obavezama, dana mogućnost, da se ophodnja udesi prema tržnim prilikama, a da se ne krši zahtjev, da se temeljni kapital nesmije umanjiti. Ako uredjivač stoji pred ovakovom zadaćom, moraće najprije dokazati, da je smanjenje ophodnje gospodarski opravdano. To se obavlja uporedjivanjem šumske neto-rente uz dosadašnju dulju ophodnju sa rentom uz kraću ophodnju, kojoj valja pribrojiti rentu drvnoga fonda, koji će se osnovati iz prodanoga viška na drvnoj zalihi. Pošto se novčani kapitali uvijek bolje ukamaćuju od staroga drveća na panju, obično neće biti teško dokazati bolji rentabilitet pretvorbe u novčanu glavnicu. (Vidi članak 19. tačka 1.) B) Eksploatacijone šume. Kod eksploatacijonih šuma se ne traži uredjenje za potrajno dobivanje prihoda, niti će se njima u tome smislu gospodariti. Kod ovih š´Jma valja za korišćenj´e sposobno drvo sjeći u odredjenome roku, koji obično ne prelazi 20—30 godina. Ako ovdjp i nema govora o »uredjivanju šuma« u običnome smislu, ipak je katkada zadaća šumareva, da izradi podloge za eksploataciju. Činovniku, koji vodi gospodarstvo, može da pane u dužnost ova zadaća, ako će se objekat, kojim je dosada gospodario, prodati, a on želi da dokaže posjedniku, koju vrijednost ima šuma obzirom na sječu. Taksatorova je zadaća da ustanovi zalihu po masi i po sortimentima. Šumska podjiela služi samo za orijentaciju i kao podloga za projektovanje prometa. Ustanovljenje masa mora da ide u detalj. Obično nije dovoljno da samo ustanovimo apsolutnu količinu kubnih metara. Potrebno je da se tačno ustanovi udjel pojedinih vrsti drveća, debljinskih stepena i kakvoća drveta (trulež, čistoća od grana i slično). Ako se radi o velikim šumskim kompleksima, koji će se tek otvoriti, a sastoje se obično od hrasta, bukva, jele i omorike u raznim mješavinama, neće biti uvijek moguće, da se mjere sva stabla. Uredjivač će se morati zadovoljiti primjernim plohama ili još bolje prugama (str. ). Da se dobiju podaci o vrsnoći drveta i o sortimentima, obaraju se primjera stabla i to eventualno po Drautovoj metodi. |