DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Praktično uredjivanje šuma ´
125


obilježavaju skrajnost šume, koje se sastoje samo iz jednoga dobnog razreda.


Sa teoretskoga stanovišta moglo bi se kazati da se takovom šumom
gospodari prekidnim gospodarenjem. Uredjivač prema tome ne bi imao
da učini drugo nego da odredi ophodnju, po izmaku koje bi se cijela
suma imala odjednom posjeći, a za razdoblje do glavne sječe morao bi
propisati medju-užitke.


Ovakovo se riješenje može praktično uvažiti u slučaju, ako je šuma
već dozrela ili skoro zrela za sječu i postoji ograničeno pravo vlastnišrva
(n. pr. povjerbina, crkveno ili parohijsko imanje i t. d.) U tome bi
se slučaju drvna zaliha jednostavno pretvorila u novčani kapital, čije će
kamate potrajno nadomještati šumske prihode za vrijeme naredne ophodnje.


U većini slučajeva pako nije dopušteno ovakovo riješenje. Posjednik
želi da dobije što prije od ekstremno abnormalne šume potrajnu rentu.


Ako je sastojinska dob još ispod polovine ophodnje, nemože se još
polučiti korišćenje putem glavne koristi. Posjednik se mora zadovoljiti
eventualnim prihodima medjuužitka, ali može zahtijevati, da se ovi prihodi
povise do najveće mjere.


Proredjivanja će dakle biti jaka, uz prekidanje sklopa — dakako uz
pretpostavku, da se ovakav materijal može dobro unovčiti


Ako je dob sastojine prekoračila polovinu ophodnje, smije se već
i sjeći i to do dobi od 3/4 ophodnje u količini ispod normalne sječe, a pri
višoj dobi i iznad normalne sječe.


Veličina sječe može se u tome slučaju odrediti po uputstvu u članlm


21.
slovo B, tačka 2.
Neophodno je potrebno da se opća sječna osnova postavi za najmanje
dvije perijode.
Pri sastojinskoj dobi od pola do tri četvrtine ophodnje treba niži
etat u glavnome užitku naknaditi povišenjem medjuužitaka.
Od velike je gospodarske koristi, ako se jedan
dio sječne mjere u glavnome užitku stvori
progalnim sječama ili oplodnim sječama uz prirod
no ili umjetno pomladjivanje pod sastojinom.


Time ćemo postići dvostruku korist: Prvo manjak prirasta na masi,
koji je nastao uslijed prerane sječe, od česti naknadićemo porastom
prirasta na kakvoći. Drugo: prethodnim pomladjivanjem odnosno pomladjivanjem
pod sastojinom već prije vremena odgojićemo prvi dobni
razred, koji još nemamo.


Dakako da se pomladjivanje pod sastojinom ovdje imade smatrati
prethodnom kulturom t. j . odgojene vrsti drveća treba smatrati glavnom
sastojinom i prema tome valja postupati s njima.