DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Praktično uredjivanje šuma Pregledavanjem šume može da se ustanovi, da je zaliha gornjega drveća prevelika, tako da donje drveće zbog zasjenjivanja slabo uspijeva te možda više nemože da snabdijeva potrebu vlasnika na ogrjevnome drvetu. U takvom se slučaju može uz privolu vlasnika povisiti etat i preko prirasta. Obratno može prodaja ogrjevnoga drveta postati sve težom. Iz toga će proizaći namjera, da se gospodari u prilog proizvodnje tvorivog drveta. što se može učiniti samo povećanjem zalihe gornjega drveća. U ovome slučaju moraće korišćenje da zaostane za prirastom. Ako je željeni sortimenat tvorivoga drveta ovisan od stanovite debljine, može biti korisno stvaranje stabalnih razreda kako je bilo opisano u članku 27. tačka 3. Broj tehnički zrelih stabala podijeli se u tome slučaju srazmjerno tako, da ona stabla iza svake ophodnje donjega drveća budu potrajno zastupana u istome broju. U uredjenoj srednjoj šumi igra veliku ulogu popunjavanje sastojina sadnjom i čišćenje od grana. Dobro je naime da se gornje drveće ne odgaja iz izdanaka nego iz sjemena. U tu se svrhu na prazninama i sječama donjega drveća, napose tamo, gdje su bila izvadjena stabla gornjega drveća, posade veće biljke željenih vrsti drveća, koje valja štititi, da ih donje drveće ne preraste. Stupac »propisivanja gospodarskih mjera« treba da sadržava odnosne odredbe kao i propise o čišćenju od grana. Ovo je posljednje obično neophodno potrebno, ako hoćemo da odgojimo uz rijetko gornje drveće čisto tvorivo drvo izvjesne duljine t. j . drvo bez kvrga. Gospodarska se osnova za srednju šumu proteže najmanje na vrijeme jedne ophodnje donjega drveća. Sječe donjega drveta ucrtavaju se u nacrtu. Uz svaku sječu treba tačno propisati i mjere, koje se odnose na gornje drveće, kao: broj i debljinu gornjih stabala, koja treba pričuvati, način popunjavanja sastojine sadnjom i opseg čišćenja od grana. 30. Posebni slučajevi uredjivanja šuma. A) Ekstremno abnormalne šume. Ako razumijevamo pod normalnom šumom takovu, koja ima obzirom na odabranu ophodnju normalni razmjer dobnih razreda, normalnu drvnu zalihu i normalni prirast i u kojoj je poredjaj sječina takav, da se svaka za sječu zrela sastojina može i posjeći, možemo kazati da normalna šuma ne postoji i da nemože postojati. Ima dakle samo abnormalnih šuma. Obično se pako označuju kao abnormalne samo one šume, koje se osobito udaljuju od slike normalne šume, dakle u prvom redu one, kojima pojedini dobri razredi sasvim manjkaju. U tome pogledu |