DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 42 <-- 42 --> PDF |
122 Praktično uredjivanje šuma Dr. Hufnagl-prof. Veseli [Sarajevo/ : Praktično uredjivanje šuma. (Svršile se). 29. Srednja šuma. Većih površina srednje šume ima još samo u plodnim nizinama oko rijeka. Pošto srednja šuma uspijeva samo na dobrome tlu, a ipak obzirom na dohodak znatno zaostaje za visokom šumom, koja rasie i na slabijem tlu, nestaje srednje šume pomalo u velikome gospodarstvu ili ona postepeno prima oblike, koji se približuju visokoj šumi. Malom posjedniku pako pruža gospodarenje u obliku srednje šume neke prednosti. On godišnje dobiva potrebno gorivo, a perijodično potrebno tvorivo drvo i drvo za poljoprivredno orudje. Opravdano je, da se gospodarenje u obliku srednje šume uz ove okolnosti i dalje održi. Tlo mora — kako je bilo rečeno — biti dobro, ako će ova vrst gospodarenja da urodi prihodima, koji bar donekle zadovoljavaju. Prema tome je bonitiranje tla jednostavno. Često se ploha čitave šume može da uvrsti u jedan bonitet. Nasuprot tome su sastojinski odnogaji vanredno raznoliki. Ono katkada skoro onemogućuje brojčano knjiženje. Kako je općenito poznato, razlikujemo pri ovome načinu gospodarenja donje i gornje drveće. Donjim drvećem se gospodari kao niskom šumom t. j . siječe se perijodično čistom sječom. Samo valja pojedina stabalca pričuvati radi nadopune gornjega drveća. U nizinama pokraj velikih rijeka sastoji se donje drveće obično od topola, vrba, bagrena, lijeske, jasena, onda od hrasta i brijesta, a ponajviše i od nerado vidjenoga tvrdoga i trnovitoga grmlja. U brežuljastom terenu nalazimo hrast, bukvu, grab, lipu, a prije svega lijesku i mnogo raznoga grmlja. Donjim se drvećem gospodari uz ophodnju od 10—30 godina, pri čemu kraća ophodnja odgovara bujnijem tlu u riječnim nizinama. Obzirom na više manje jednolični stojbinski bonitet dovoljno je za podjelu sječa u donjem drveću čisto gospodarenje po plosi: Godišnje se siječe p/o t. j . o-ti dio ukupne plohe (o ophodnja). Gornj e drveć e ispremješano sa donjim drvećem sačinjavaju vrsti drveća, koje se cijene kao tvorivo drvo, a imaju rijetku krošnju. Nalazimo ponajviše: hrast, brijest, jasen, brekinju, ariž i bijeli bor. U riječnim nizinama još topolu, crni orah i druga. |