DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Zakon o Šumama . nim privremenim zakonima o agrarnoj reformi i to upravo tako nezdravo, da našim nacrtom dolazi u tome ne samo toli poželjna i potrebna pravilna organizacija, već i veliko i stalno razbremenjenje naših velikih privatnih šuma u svakom pogledu a naročito od svih obaveza i davanja, koja nisu u saglasnosti sa Zakonom o Šumama, bolje: sa fundamentalnim interesima šumarstva. — To je put, a kakva da bude stilizacija, kakav rasporedjaj, kakva, konačno, i sadržina, o tome debatujemo. No »u temelju je pogrešno shvatanje«, da je p´tanje o snabdjevanju zemljoradnika bilo prije bilo posle ekspropriacije privremeno g karaktera. * Sve su državne šume i šume samoupravnih tela danas već po zakonima definitivno tome podvrgnute, bez obzira, da li se to provodi ili se ne provodi, a one šume, koje se imaju tek da ekspropriišu u korist države i samoupravnih tela, jednako tako definitivno posredstvom na osnovu Ustava uzakonjenih prethodnih Zakona o agrarnoj reformi, samo s tom razlikom, da još nije odredjeno, koji su to veliki šumski kompleksi, odnosno koji će, odozdo, od toga na osnovu definitivnog Zakona o eksproprijaciji ispasti. To snabdevanje po zadnjem stavu čl. 41. Ustava ne samo da mora, već i s formalnog stanovišta može već danas da uredi definitivni Zakon o Šumama, pogotovo kad je to u prilog šumarstvu i općenitosti. To je nag nacrt i uradio u najširem smislu reci. Nije dakle autor manjinskog nacrta u toj glavi »posve izgubio orijentaciju«, kako navodi kritika, već ju je tek kušao naći ili bar pokazati put, kako je možemo naći, a da ujedno za sva vremena zaštitimo vitalne interese sadašnjih državnih i samoupravnih šuma kaošto i onh, koje treba jednom to da postanu. Pogotovo je neispravan u tome sledeći navod kritike, da »mu se (at.ivitl n´anjinskog l.acrta) to ne bi desilo (da izgubi svu orijentaciju), da je proučio i uvažio posve stvarni i opravdani prigovor dobrog slovenačkogpravnika dra Trstenjaka,** koji je — kako priznaje autor sam — pokušao, da pisca skrene na pravi put u izlaganju intencija U* Kritika je rekla doslovce ovo (Š. L. 1925./396) : „Pitanje o snabdjevanju zemljoradnika prije eksproprijacije privremenog je karaktera. Njegovo regulisanje kao takovo ne može se unositi u Zakon o Sumama. U njega u pravilu mogu da udju u prvom redu ona naređenja, koja su trajnog karaktera. To privremeno uređenje pitanja o snabdjevanju zemljoradnika stvar je agrarne reforme, dakle stvar onih privremenih i prelaznih naređenja, što ih — do konačnog regulisanja ovog pitanja donosi Ministar za Agrarnu Reformu i Ministar Šuma i Rudnika." Pitanje snabdijevanje zemljoradnika poslije eksproprijacije — prema Ustavu je ono, koje treba riješiti Zakonom o Šumama. Uredništvo. ** Mi smo taj prigovor čuli i lično od g. Dr. Trstenjaka prilikom posljednje ankete o Zakonu o Šumama održane mjeseca marta i aprila 1925. u Beogradu. Uredništvo. |