DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1926 str. 14 <-- 14 --> PDF |
91 Kultura crnog oraha Višegodišnje šumsko poljsko gospodarenje jako iscrpi tlo. Kad prestane medjuusjev pa sve dok se mlada sastojina ne sklopi, trpi tlo usljed osušenja odnosno žege. Humus se rastvori i tlo omršavi. Osim toga bude kod obradjivanja medjuusjeva oštećeno žilje kao i biljke. Ove štete stavljaju u pitanje uspijevanje mladih kultura, koje djelomično zakržljaju umanjuju prirast u opće i zahtijevaju razne kulturne mjere kao što je popunjivanje itd. Novčani prihodi od zakupnina krčevina, koji su svakako dosta veliki, budu na ovaj način indirektno jako umanjeni, tako da nastaje pitanje, da li se višegodišnje šumsko-poljsko gospodarenje u opće isplati. Pogotovo se ne isplati kod kultiviranja crnog oraha, koji donaša na dobrom tlu vanredno velike prihode, no koji je spram žege prilično osjetljiv. Usljed toga je obzirom na Činjenicu, da se kultiviraju sve nove podesne sječine sa crnim orahom i mun vrijednim vrstama drveća, godine 1925. napušteno u ovdašnjim vlastelinskim šumama prelazno šumsko-poljsko gospodarenje. Nastoji se, aa se pošumljenje provede odmah nakon sječe tako da ostane sačuvana snaga tla. Sve u skrižaljci I. (III.) navedene sastojine nalaze se na tlu, koje se upotrebljavalo kroz kraće ili dulje vrijeme za kulturu poljskih plodina. Tlo je bilo manje više iscrpljeno i nakon prestanka medjuusjeva trpilo je i od sunčane žege, tako da je u nekim predjelima gornji sloj jako omišavio. Ali pored svega toga postignuti su rezultati jako lijepi, u nekim sastojinama dapače izvrsni. Kako pokazuju skrižaljke, pravili su se u prvo doba pokusi u glavnom sa smjesom crnog oraha i hrasta, koji potonji predstavlja najvredniju domaću vrst drva u ovim krajevima, a samo djelomično sa čistini orahovim sastojinama. Ali nevolja, koja je od gusjenica hrastovog gubara, zadesila manje više sve hrastove sastojine, nije poštedila ni crni orah. U dobi od 1913.—1925. godine obrstile su gusjenice nekoliko godina uzastopce i orahova stabla, koja su se nalazila u smjesi sa napadnutim hrastom. Crni orah je ponovno istjerao i jer ga hrastova medljika je napada, nije uginuo. Samo prirast smanjio mu se razmjerno sa opsegom brštenja. Zato nam skrižaljka III- (odn. i IV.) ne pokazuje visinskog i debljinskog prirasta pod normalnim odnošajima, nego usljed pomenuteg kalamiteta prilično umanjen prirast u dobi od 1923.1925. godine. U gospodarskoj jedinici B zastupana su 3 odjela. Odjel broj 28-a nalazi se na dobrom tlu i pokazuje prilično lijepe rezultate, unatoč tome što je bio i crni orah redovito kroz više godina obršten po gusjenicama. Najdeblja stabla 24-godišnje sastojine mjere u prsnoj visini 24 cm, da kle iznosi kod ovih stabala prosječni godišnji prirast na debljini oko 1 |