DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Praktično uredjivanje šuma 49


Prostornu podjelu obično tvore putevi, šumom neobrasle
plohe, tokovi voda ili aleje za lov. Pruge vještačke podjele mogu se u
pravilu da upotrijebe takodjer kao izvozni putevi, a daju često takodier
i prihod od trave.


Izlučivanja sastojina osnivaju se obično na raznoj dobi sječa najbliže
prošlosti. Obično se može lako saznati, koje je godine koja partija
bila posječena i kako su se sječe nizale. Vrlo je praktično, da se granice
godišnjih sječa označe redom pričuvaka.


Bonitiranje stojbine i sastojine obavlja se obično zajedno, budući
da se obrast sastojina obično ne mijenja. Jer je popunjavanje progaljenih
mjesta kulturom rijetkost, može se broj obrasta da
spoji sa brojem stojbinskog boniteta u jedan
broj, koji izražava produktivnost sastojine. Prema
tome se sastojina slaboga obrasta na vrlo dobroj stojbini može označiti
istim brojem boniteta kao sastojina punoga obrasta na slabijoj stojbini,
ako obe sastojine daju pri sječi iste mase.


Ovdje je pet bonitetnih stepenova obično
dovoljno, ali je probitačno, da se sa 1 označi
najgori, a sa 5 najbolji bonitet.


Procjena pojedinih sastojina obavlja se najbolje po ustanovljenoj
faktičnoj sječi. Inače se postupa kao i kod visoke šume (str. —) na podlozi
fizikalnih svojstava tla ili prirodnih tablica n. pr. onih od Feistmantela.


Kod niske je šume vrlo važno ustanovljenje srednjega boniteta, koje
se obavlja na način opisan na str. —.


Snimanje drvnih masa i njihovo knjiženje u sastojinskoj skrižaljći
može da otpane. Isto vrijedi i za prirast. Nasuprot je probitačno, da se
vrijednije gornje drveće izbroji i navede u opisu sastojine po broju i.vrsti
drveća, a rado se navadjaju i promjeri (po prilici).


Od »gospodarskih mjera« (str. —), koje treba propisati, mogle bi
se navesti kultura većih progalina, sječa nepoželjnih vrsti drveta, napose
trnovitoga grmlja, okresivanja pričuvaka.


Sastojinska skrižaljka može imati ovaj oblik:


S o


Faktično


OJ


Faktična § ^ Propisivanje
Opis, L a


korišćenje


ploha gospodarskih
1 Vrst drveća


"S´g


« ha mjera


o ´c « "O u


c o ha


godini


Q ,