DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Eksproprijacija velikoga posjeda


Poznato je konačno i to, da je kod nas baš privatni šumski posjed
prednjačio svojim izvrsnim gospodarenjem, a u koliko to možda nije, i
danas kod svih tih posjeda slučaj, smatramo, da je kriv u glavnom nedo
voljni nadzor vlasti i raznim suvišnim eksperimentima poljuljana vjera u
jakost zakonom zajamčenog pravnog poretka i zakonom zaštićenog prava
privatne svojine. Naprotiv znamo, da su osim nekih spomena vrijednih izuzetaka
baš šume, koje su u vlasnosti naših zemljoradnika, iako su gotovo
sve pod direktnom upravom šumara stručnjaka, najvećma opustošene, devastirane,
i najmanje uredjene. čast iznimkama.


Mi kao šumari strukovnjaci odsudjujemo svaki pokušaj direktne ili
indirektne devastacije, dolazio on makar sa koje strane, te vjerujemo,
u to da su dosadanje zakonske mjere posve dostatne, da se spriječi
svaka devastacija i bez ove naredbe. Iz svega ovoga stvaramo naš zaključak
da je pitanje snabdjevanja zemljoradnika (interesenata) drvetom i pašom
iz guma velikog šumskog posjeda, uz naplatu cijena prema cjenovniku
za državne šume najjednostavniji način riješenja toga pitanja, te ujedno
molimo gospodina Ministra za Šume i Rudnike kao i gospodina Ministra
za Agrarnu Reformu da:


1. Uvaži ove naše primjedbe s obzirom na ustanove pomenute naredbe
»O snabdijevanju zemljoradnika sa drvom i popašom«, koju je
izdao gospodin Ministar za Šume i Rudnike u sporazumu sa gospodinom
Ministrom za Agrarnu Reformu« od 8. aprila 1925. broj
12.449. t. j. da se provodjenje njezino preinači i ograniči jedino na pripremni
rad oko sakupljanja potrebnih podataka u rečenom smislu.
Ovo je potrebno u toliko prije, što se ni članom S. naredbe, ne naredjuje
ni jednoj vlasti.da izlučivanje površina vrši na licu mjesta u
terenu, a ipak nekoje oblasti to već u praksi na terenu provode i time
prejudiciraju zakonskom riješenju :


Da se kod toga sabiranja podataka svrati naročita pažnja na one
šume i pašnjake te šumska zemljišta, koja su danas veo u rukama zemljoradnika
kao pojedinaca, općina ili zera. zajednica, a kao njihova
vlasnost, i to tako da se pri tom uzme u obzir cjelokupna takova
p rodukci´ona površina njihova.


Skrećemo naročitu pažnju, na to s razloga, što je na žalost činjenica,
da mnoga sela, zemljišne zajednice itd. raspolažu danas već sa
razmjerno velikim takovim šumskim i pašnjačkim površinama, koje
su nemarom tih interesenata u tako jadnom stanju, da ne odbacuju
niti jedan dio onolikog prihoda na drvetu i na paši (travi), koliko bi uz
veću pažnju, odbacivati mogle i morale, i da se odredi za te objekte onaj
način gospodarenja i uzgoja, kojim će potrebe zemljoradnika biti
najbolje, najbrže i najtrajnije osigurane.