DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Eksproprijacija velikoga posjeda Poznato je konačno i to, da je kod nas baš privatni šumski posjed prednjačio svojim izvrsnim gospodarenjem, a u koliko to možda nije, i danas kod svih tih posjeda slučaj, smatramo, da je kriv u glavnom nedo voljni nadzor vlasti i raznim suvišnim eksperimentima poljuljana vjera u jakost zakonom zajamčenog pravnog poretka i zakonom zaštićenog prava privatne svojine. Naprotiv znamo, da su osim nekih spomena vrijednih izuzetaka baš šume, koje su u vlasnosti naših zemljoradnika, iako su gotovo sve pod direktnom upravom šumara stručnjaka, najvećma opustošene, devastirane, i najmanje uredjene. čast iznimkama. Mi kao šumari strukovnjaci odsudjujemo svaki pokušaj direktne ili indirektne devastacije, dolazio on makar sa koje strane, te vjerujemo, u to da su dosadanje zakonske mjere posve dostatne, da se spriječi svaka devastacija i bez ove naredbe. Iz svega ovoga stvaramo naš zaključak da je pitanje snabdjevanja zemljoradnika (interesenata) drvetom i pašom iz guma velikog šumskog posjeda, uz naplatu cijena prema cjenovniku za državne šume najjednostavniji način riješenja toga pitanja, te ujedno molimo gospodina Ministra za Šume i Rudnike kao i gospodina Ministra za Agrarnu Reformu da: 1. Uvaži ove naše primjedbe s obzirom na ustanove pomenute naredbe »O snabdijevanju zemljoradnika sa drvom i popašom«, koju je izdao gospodin Ministar za Šume i Rudnike u sporazumu sa gospodinom Ministrom za Agrarnu Reformu« od 8. aprila 1925. broj 12.449. t. j. da se provodjenje njezino preinači i ograniči jedino na pripremni rad oko sakupljanja potrebnih podataka u rečenom smislu. Ovo je potrebno u toliko prije, što se ni članom S. naredbe, ne naredjuje ni jednoj vlasti.da izlučivanje površina vrši na licu mjesta u terenu, a ipak nekoje oblasti to već u praksi na terenu provode i time prejudiciraju zakonskom riješenju : Da se kod toga sabiranja podataka svrati naročita pažnja na one šume i pašnjake te šumska zemljišta, koja su danas veo u rukama zemljoradnika kao pojedinaca, općina ili zera. zajednica, a kao njihova vlasnost, i to tako da se pri tom uzme u obzir cjelokupna takova p rodukci´ona površina njihova. Skrećemo naročitu pažnju, na to s razloga, što je na žalost činjenica, da mnoga sela, zemljišne zajednice itd. raspolažu danas već sa razmjerno velikim takovim šumskim i pašnjačkim površinama, koje su nemarom tih interesenata u tako jadnom stanju, da ne odbacuju niti jedan dio onolikog prihoda na drvetu i na paši (travi), koliko bi uz veću pažnju, odbacivati mogle i morale, i da se odredi za te objekte onaj način gospodarenja i uzgoja, kojim će potrebe zemljoradnika biti najbolje, najbrže i najtrajnije osigurane. |