DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Eksproprijacija velikoga posjeda


Dobro uredjeni i gospodareni privatni veleposjed, i ne može drugačiji
da bude. U tome i leži baš i n.egova opća nacionalno-ekonomska
važnost za državu, baš zato, što je takove g karaktera.


Ali i taj član ne izražaje to kategorički i imperativno, nego ostavlja
tek mogućnost, da se takovi objekti poštede od izlučenja.


Prihvatom onoga načina snabdijevanja zemljoradnika drvetom. kakav
je dosada postojao, dalo bi se udovoljiti potrebama interesenata, a
da se takovi objekti u´suštini svo,oj ne diraju. Tim više. što svaki dobro
uredjenii šumski objekt, i . ade s v o j u g c s p o d a r s k u o s . o v u,
koja ne bi bila potpuna,, kada ne bi predvidjala i opskrbu okolišnog pučanstva
sa svojim proizvodima.


Time bi se dala stilizacija toga člana (6) u toliko promijeniti — (imperativno
uvjetovati), — što bi posjednici velikih šumskih objekata biii
primorani voditi račun i brigu o tome, (u koliko to već ne čine), da
svojim šumama onako gospodare kako će biti što bolje osigurana produkcija
što ljepših, tehnički sposobnih sastojina — što konačno, kako
rekosmo, i treba da jest konačni, glavni cilj i svrha svakog velikog šumskog
posjeda.


Još jedan argumenat, koji je od velike važnosti za ovakovo tumačenje
i shvatanje, jest činjenica da bi izlučenjem pojedinih šumskih dijelova
iz cieline nekoga šumskoga objekta, jedva bilo moguće udovoljiti
intencijama pomenute naredbe, jer je više nego sigurno, da je u svim
takovim slučajevima eksploatacija vršena u velikim suvislim povi šinama..
koje su sada već penovno razumno pomladjene ili u opće neporiiladjene.


Taj princip eksploatacije važi jednako kod dobro uredjenog, a još
više kod nevaljalog šumskog gazdinstva, jer ga diktiraju tehnički obziri,,
koji su u tijesnoj vezi sa izgradnjom transportnih srestava.


Dok bi dakle žiteljima, koji se s I u čajn o na dohvatu starijih još


neeksploatisanih šumskih sastojina, mogla izlučenjem takovih dijelova


biti možda podmirena petreba. to bi onim drugima, koji su slučajno na


dohvatu samo posve mladih sastojina, tek pomladjenih, ili možda čak ;


nezasadjenih sječina, bilo izlišno svako izlučivanje.


I kod starijih još neeksploatisanih sastojina kažemo takođjer samo


možd a zato jer znamo, da se u takovim sast)jinama gctjvo uvijek radi


— barem kod visokog šumskog uzgoja — samo o starim za pilanu spo.,
sobnim stablima.
Takovi izlučeni dijelovi sami za sebe nemogu da osiguraju potrebu
okolice u onoj mjeri u kojoj bi to vršio cijeli posjed, u kojemu su zastupani
svi dobni razredi.


Ovdje bi član 4. naredbe od S. aprila 1925. broj 12449 došao u ne
milu opreku sa zbiljnim stanjem nakon eksproprijacije. Taj član naime: