DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1926 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Eksproprijacija velikoga posjeda Dobro uredjeni i gospodareni privatni veleposjed, i ne može drugačiji da bude. U tome i leži baš i n.egova opća nacionalno-ekonomska važnost za državu, baš zato, što je takove g karaktera. Ali i taj član ne izražaje to kategorički i imperativno, nego ostavlja tek mogućnost, da se takovi objekti poštede od izlučenja. Prihvatom onoga načina snabdijevanja zemljoradnika drvetom. kakav je dosada postojao, dalo bi se udovoljiti potrebama interesenata, a da se takovi objekti u´suštini svo,oj ne diraju. Tim više. što svaki dobro uredjenii šumski objekt, i . ade s v o j u g c s p o d a r s k u o s . o v u, koja ne bi bila potpuna,, kada ne bi predvidjala i opskrbu okolišnog pučanstva sa svojim proizvodima. Time bi se dala stilizacija toga člana (6) u toliko promijeniti — (imperativno uvjetovati), — što bi posjednici velikih šumskih objekata biii primorani voditi račun i brigu o tome, (u koliko to već ne čine), da svojim šumama onako gospodare kako će biti što bolje osigurana produkcija što ljepših, tehnički sposobnih sastojina — što konačno, kako rekosmo, i treba da jest konačni, glavni cilj i svrha svakog velikog šumskog posjeda. Još jedan argumenat, koji je od velike važnosti za ovakovo tumačenje i shvatanje, jest činjenica da bi izlučenjem pojedinih šumskih dijelova iz cieline nekoga šumskoga objekta, jedva bilo moguće udovoljiti intencijama pomenute naredbe, jer je više nego sigurno, da je u svim takovim slučajevima eksploatacija vršena u velikim suvislim povi šinama.. koje su sada već penovno razumno pomladjene ili u opće neporiiladjene. Taj princip eksploatacije važi jednako kod dobro uredjenog, a još više kod nevaljalog šumskog gazdinstva, jer ga diktiraju tehnički obziri,, koji su u tijesnoj vezi sa izgradnjom transportnih srestava. Dok bi dakle žiteljima, koji se s I u čajn o na dohvatu starijih još neeksploatisanih šumskih sastojina, mogla izlučenjem takovih dijelova biti možda podmirena petreba. to bi onim drugima, koji su slučajno na dohvatu samo posve mladih sastojina, tek pomladjenih, ili možda čak ; nezasadjenih sječina, bilo izlišno svako izlučivanje. I kod starijih još neeksploatisanih sastojina kažemo takođjer samo možd a zato jer znamo, da se u takovim sast)jinama gctjvo uvijek radi — barem kod visokog šumskog uzgoja — samo o starim za pilanu spo., sobnim stablima. Takovi izlučeni dijelovi sami za sebe nemogu da osiguraju potrebu okolice u onoj mjeri u kojoj bi to vršio cijeli posjed, u kojemu su zastupani svi dobni razredi. Ovdje bi član 4. naredbe od S. aprila 1925. broj 12449 došao u ne milu opreku sa zbiljnim stanjem nakon eksproprijacije. Taj član naime: |