DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 62 <-- 62 --> PDF |
760 Praktično šumarstvo. kao gusjenica i to po više mladih gusjenica zavije i zaprede po više listova u tako zvano velik« g u s i e n i č i e gnijezdo za razliku od malog što ga gradi naš bielac glogovnjak. Rjcda je gusjenica kukavičjeg s u z u i k a (Malacoso m a |G astropacha] n eus tri a). Zna se u pojedinim godinama na pojedinim mjestima obilnije pojaviti. Nju manje poznaju a lako se prepoznaje po značajnim uzdužnim prugama na hrptu: sredinom bijela sa strane modri kas te a medu svima hrdast e uzdužn e pruge. Smedožuti ili više crvenožuti leptir ima preko krila oširoki vez. Jaja prilijepi ženka na tanke grane u obliku prstena, vitice, odatle i ime »vitičar« a jer jaja prije izlaza gusjenice imaju sedeini sjaj poput perlica, dobili su ime »kukavičje suze«, Jaja prezime. Kao da je najreda gusjenica hrastovog četnika (Thamet ops e a |C n e t ti o c a m p a] p r o c e s s i o u e a). Mnogi ju poznaju ne toliko po izgledu, koliko po neugodnom djelovanju njenih dlačica, koje uzrokuju, jer upali sluznice kod čovjekai i životinja. Gusjenica je tamna, dugih dlaka na hrptu sa crnosmeđim pjegama a trbušna je strana zelenkasto siva. Sabere se po danu u manja veća klupka, na sunčanoj strani, putuje u dugim uskim redovima poput čete procesije, litije, zato i ime »litijaš«. Leptir ima tamna prednja i bjelkastosiva stražnja krila. Obrana je proti posljednjim trim gusjenieama teška, jedva moguća. Gnijezda zlatekraja mogu se u voćnjaku zimi poskidati i spaliti, ali u šumi Je to na velikom prostoru nemoguće. Jaja kukavičjeg suznika na tankim granama teško se zamjećuju, a na velikom prostoru u šumi nemogu se sabirali. Sabrane skupine gusjenica i kukuljica hrastovog četnika mogu se petrolejom nakvasit; i potpaliti. Kod ostalih dv´ju vrsta goruća se baklja može upotrijebiti, dok su gusjenice na okupu, mlade i za kišovitog vremena. . Gubuar je najrašireniji, najpcgibeljniji. Tu valja pomišljati na načine tamanjenja jaja i gusjenica. U Njemačkoj tamane jaja tako, da petrolejom kvase kupove jaja, od česa pogibaju. Kod nas su uspješno sk´dali legla sa zašiljenom motkom, ili ih mazali drvenim katranom. Svaki od ovih načina ima nešto za se. Vrijedi to. imenito ondje, gdje zaraza nije vrlo velika, a legla su nisko na stablu. — O štrcanju gusjenica sa barijevim kloridom progovorio sam već drugom zgodom.* Nepri´ike i štete, što ih čine gusjenice u našim hrastovim šumama, stavliaju nam u dužnost, da se cd gusjenica branimo osobito obzirom na pogibelj medljike. U prirodne pomagače nažalost ne možemo se previše pouzdavati, mislim tu ptice i kukce nametnike. Poznata je stvar, da čvorci i neke druge ptice jedu gusjenice, ali samo katkad, i na nekim mjestima, gdje se pojave u tolikoj množini, da se o njihovoj vidljivoj koristi može gcvôr´ti. Što se tiče kukaca nametnika tu dolaze u obzir ose najezduice i muhe gusjeničarke. Po Wolff-Krauss-u* zna se za ove nametnike: gubar 40 vrste opnokrilaca (Braconidi II, Chalcididi 6 lchneumonidi 23) i 42 vrste muha zlatokraj; 24 „ , ( „ 7 „ 11 „ 6) i 22 „ „ četnik 9 „ ; („ 2 „ 2 „ 5) i 18 „ „ kukavičji suznik 50 . (Proctotrypida 9 Bracoa. 8 , S . 25) i 23 „ dakle prilični broj poznat, ali ne svagdje, ne svake godine, ne na svako«! mjestu *. Vidi Šumarski List, godine 1925. Str. 192. * Die Forstlichen Lepidopteren .lena 1922. |