DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Praktično šumarstvo, 739=


..... .... ..... ...... .... .. ... ..... . ...... .. ..
..... y .... .... ... .......... ........... ....... ...........,
.... .. ....... . ...... ... ..... ........ . .........
........ . .......... ..... ..........


... ......... ......&.... .... .. ..... ... na ......
..... ..... .. ...... ......... ........ ..... y .........,
a y .......... ..... ......... ....... .........; 1) ... ....
........... .......,.... 2) .. je . .... ....... ;5) ... ce ......
........ ....... . 4) ......... .... ..... ... je . ....... ..
........ ...... .........


......... ...... ..... u ..... ... ......-...... y OBOAI
.....
.. ........... ......... ........ .... y ..........


Praktično šumarstvo I


GUSJENICE PRELACA U NAŠIM HRASTOVIM ŠUMAMA I OBRANA OD NJIH.


U našim hrastovim šumama brste lišće poglavito gusjenice gubara, zlatokraja,
kukavičjeg suznika i četnika. To brstenje postaje kadšto katastrofalno.
Vrijeme je, da se tim pitanjem ozbiljnije pozabavimo, jer nam slavenski fatalizam
neće pomoći. Uvjerio sam se opetovano, da su gusjenice tih četiriju prejaca
kremaio poznate. Kako je njihovo poznavanje nužno i u pogledu načina obrane,
zadržat ću se kod toga.


Najviše dolaze kod nas gusjenice gubara Lymantria (Liparis, Ocneria)
dispar. Javljaju se kadšto u ogromnoj množini. Znadu same, ili u društvu sa spomenutima
obrstiti hrastova stabla do gola. Vidio sam šume, koje su mjeseca
juna izgledale kao sred zime. One su poznate šumarima i lugarima ali obzirom
.. raspoznavanje i razlikovanje od drugih, mislim da nije suvišno, ako istaknem
značajno njihovo obilježje. Uzduž hnUa bradavice, sredinom 5 pari modrUi ,
a iza njih 6 pari s m e d j e crvenih. Nekoje su gusjenice više žute, imaju
žute uzdužie pruge i žute dlake pored crnih na bradavicama. Druge su tamni i.;
sa tamnijim prugama i crnim dlakama pored bijelih na bradavicama. Leptiri su
raznoličnL Mužjak je manji, tamniji, dugočešljastih ticala, a ženka je veća, bleda,
sa narezuckanimi tamnim vezovima preko krila, a ticala su joj kratko-češljasta.
ženka odlaže po koji stotinjak jajašaca, pokrije ih dlačicama tijela a to izgleoa
poput gube, što se upotrebljava za kresanje vatre. Odatle i naše ime »gubar«.
Jaja prezime.


Uz gubara čini se da najčešće i najviše dolazi gusjenica zhtokruja (Euproctis
[Porthesia] chrysorrhoea). Gusjenica manje je poznata. Na moje brojne,
upite dobio sam obično nejasne odgovore. Odrasla tamna gusjenica ističe se
lime, da ima straga (na 9. i 10. kolutu) dvije narančaste bradavice,
a sredinom narančaste uske pruge. Leptir je posve bijel, kraj zatka je crvenožut
tobože zlatan, odakle mu ime »zlatokraj«. Jaja su narančasto žuta. Prezimi.




ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 62     <-- 62 -->        PDF

760 Praktično šumarstvo.


kao gusjenica i to po više mladih gusjenica zavije i zaprede po više listova u


tako zvano velik« g u s i e n i č i e gnijezdo za razliku od malog što ga


gradi naš bielac glogovnjak.


Rjcda je gusjenica kukavičjeg s u z u i k a (Malacoso m a |G astropacha]
n eus tri a). Zna se u pojedinim godinama na pojedinim mjestima
obilnije pojaviti. Nju manje poznaju a lako se prepoznaje po značajnim uzdužnim
prugama na hrptu: sredinom bijela sa strane modri kas te a
medu svima hrdast e uzdužn e pruge. Smedožuti ili više crvenožuti
leptir ima preko krila oširoki vez. Jaja prilijepi ženka na tanke grane u obliku
prstena, vitice, odatle i ime »vitičar« a jer jaja prije izlaza gusjenice imaju sedeini
sjaj poput perlica, dobili su ime »kukavičje suze«, Jaja prezime.


Kao da je najreda gusjenica hrastovog četnika (Thamet ops
e a |C n e t ti o c a m p a] p r o c e s s i o u e a). Mnogi ju poznaju ne toliko po
izgledu, koliko po neugodnom djelovanju njenih dlačica, koje uzrokuju, jer upali
sluznice kod čovjekai i životinja. Gusjenica je tamna, dugih dlaka na hrptu sa
crnosmeđim pjegama a trbušna je strana zelenkasto siva. Sabere se po danu u
manja veća klupka, na sunčanoj strani, putuje u dugim uskim redovima poput
čete procesije, litije, zato i ime »litijaš«. Leptir ima tamna prednja i bjelkastosiva
stražnja krila.


Obrana je proti posljednjim trim gusjenieama teška, jedva moguća. Gnijezda
zlatekraja mogu se u voćnjaku zimi poskidati i spaliti, ali u šumi Je to na
velikom prostoru nemoguće. Jaja kukavičjeg suznika na tankim granama teško
se zamjećuju, a na velikom prostoru u šumi nemogu se sabirali. Sabrane skupine
gusjenica i kukuljica hrastovog četnika mogu se petrolejom nakvasit; i potpaliti.
Kod ostalih dv´ju vrsta goruća se baklja može upotrijebiti, dok su gusjenice
na okupu, mlade i za kišovitog vremena.


. Gubuar je najrašireniji, najpcgibeljniji. Tu valja pomišljati na načine tamanjenja
jaja i gusjenica. U Njemačkoj tamane jaja tako, da petrolejom kvase kupove
jaja, od česa pogibaju. Kod nas su uspješno sk´dali legla sa zašiljenom
motkom, ili ih mazali drvenim katranom. Svaki od ovih načina ima nešto za se.
Vrijedi to. imenito ondje, gdje zaraza nije vrlo velika, a legla su nisko na stablu.


— O štrcanju gusjenica sa barijevim kloridom progovorio sam već drugom
zgodom.*
Nepri´ike i štete, što ih čine gusjenice u našim hrastovim šumama, stavliaju
nam u dužnost, da se cd gusjenica branimo osobito obzirom na pogibelj
medljike.


U prirodne pomagače nažalost ne možemo se previše pouzdavati, mislim
tu ptice i kukce nametnike.


Poznata je stvar, da čvorci i neke druge ptice jedu gusjenice, ali samo
katkad, i na nekim mjestima, gdje se pojave u tolikoj množini, da se o njihovoj
vidljivoj koristi može gcvôr´ti. Što se tiče kukaca nametnika tu dolaze u obzir
ose najezduice i muhe gusjeničarke. Po Wolff-Krauss-u* zna se za ove
nametnike:
gubar 40 vrste opnokrilaca (Braconidi II, Chalcididi 6 lchneumonidi 23) i 42 vrste muha


zlatokraj; 24 „ , ( „ 7 „ 11 „ 6) i 22 „ „


četnik 9 „ ; („ 2 „ 2 „ 5) i 18 „ „


kukavičji suznik 50 . (Proctotrypida 9 Bracoa. 8 , S . 25) i 23 „
dakle prilični broj poznat, ali ne svagdje, ne svake godine, ne na svako«! mjestu


*. Vidi Šumarski List, godine 1925. Str. 192.


* Die Forstlichen Lepidopteren .lena 1922.