DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Trgovina i industrija. 753 bavila tim problemom. Mora se priznati, da je ona mnogo učinila kako bi olak šalo prebolenje te teške krize, koja se neda vještački odstraniti, i koja mora da se razvfja po zakonima priiode, poput svake druge teške bolesti. A1 i jedno bi se moglo učiniti : R e g u 1 i s a t i produkciju, da ne bude prevelik a. Produkcija tvrde grade, poimence hrastove i bukove, gotovo je sasvim u privatnim rukama, a do države bi bilo- da ne dozvoli, da se iznose prevelike kr.l čine sirovine na prodaju. U toj gradi za sada nema hiperprodukcije. Sasvim drugačije stoji stvar sa mekanim drvom. Tu se već sada može koristatov.ai hiperprodukcija, i to poimence krivnjom velikih poduzeća u Bosni. Ta hiperprodukcija mekane grade bila je i prije rata velika nesreća po hrvatsko slavonsku i koruško-štajersku industriju mekanim drvom, te je poznata još od predratnog doba pod austrijskom krilaticom »die bosnisehe Gefahr«. Čim smo bliže normalnOm prilikama, tim teže osjećamo i opet tu »bosansku pogibao«, koja će unjštrt´ Sloveniju, Gorski kotar i Liku, a da neće od toga niko imati nikakovc hasne — osim što će bosanske šume biti rranogo prije isječene i poharane, nego što bi to trebalo da bude. Državna drvna poduzeća ne mogu da plaćaju ni pristojbu za izrađeno drvo ni porez. Ta poduzeća konkurišu sa privatnim poduzećima, koja moraju i drvo i p; rez točno i redovito plaćati. Zar nije jasno, da država time samu sebe osjetljivo oštećuje? Državna poduzeća, koja nisu u stanju da plate ni drvo ni porez unišiuvaju privatna poduzeća a korist od toga ... samo inostranac. Usljed hiperprodukcije past će c´jene robi, a ako se produkcija smanji, smanjit će se i konkurencija, postizavat će se bolje cijene, privatni poduzetnik moći će da živf, a država dobit će za 50% drva onu istu kupovnim!, koju danas dobije za 100% t. j . za dvostruku količinu. Bilo bi s toga potrebno, da pilane u Dcbrljimi, Drvaru i Zavidoviću snize svoj kapacitet na polovicu. A onda bi trebalo razmisVrti. da li ne bi MÉp bdffljte t. zv. Suinbeissovu željeznicu predati upravi Ministarstva saobraćaja a pilane sa sv:in ostalim napravama i sa šumskim željeznicama u pravonr smislu riječi, prodati privatnim poduzetnicima, jer — po mom ličnom uvjerenju — država sa svojim teškim birokratskim aparatom ne će moći nikada da se s uspjehom bavi trgovinom. Naša svakoHka industrija, a napose drvna, danas teško boluje, ali čvrsto smo uvjereni, da će njen zdrav organizam iznijeti pobjedu i preboljeti tešku krizu, a onda će i naša drvna industrija i trgovina na novo procvasti i dalje se razvijati na solidnoj i zdravoj bazi. SX§3 |