DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 54 <-- 54 --> PDF |
752 Trgovina i industrija. etičkih fantoira, i kad se nakon punih pet godina počelo prvi put opet realno misliti, vfcfârro odmah među prvitn brodolomcima svih privrednih grana i lijepi1 broj naših pravih i krivih drvotržacat Bilanse godine 1924. pokazale su već prilično vjernu sliku našega stanja, ali sasvim istinito stanje naše privrede, a poimence dnvne industrije i trgovine prikazat će tek bilance za godinu 1925. A to stanje bit će takovo, kakovo smo sa zebnjom . srcu očekivali za vrijeme, dok smo gledali jošte zdravim očima i prosuđivali prilike zdravim razumom. * * * Porast dinara na internacionalnom novčanom tržištu nemilice je ošinuo svu našu eksportnu trgovinu. Naša drvna industrija podnosi taj udarac to teže, što je istodobno s porastom dinara, oslabila valuta Italija i Francuske, koji su naši glavni kupci i potrošači. Orada, koja se izvaža u inostranstvo´ u tekućoj godini 1925., izrađena je većinom1 iz šuma:, koje su kupljene u jesen godine 1923., a onda se plaćalo: Za finu slavonsku hrastovinu od Din. 1000.— do Din. 1300.— « običnu, grubu hrastovinu « « 600.— « « 800.— « bukovinu za tehn. svrhe « « 200.— « « 300.— « jelovinu i smrekovinu « « 160.— « « 240.— po kub, metru na panju. Na temelju cijena, koje se danas postizavaju, može se za to isto drvo platiti jedva 50% od gornjih cijena. Zimi 1923./24. vrijedila je: 1 eng´l. funta oko Din. 500.— 1 švic. franak « « 16.— 1 franc, franak « « 6.— 1 talj. lira s « 4.— a danas vrijedi: 1 engl. funta oko Din. 270.— 1 švic. franak » « 10.80 1 franc, franak » « 2.25 1 talj. lira « « 2.25 Troškovi izradbe i izvoza drvne grade danas su isti kao što su bili godine 1923, i 1924. Na temelju tih podataka lahko je proračunati, koliko gubi drvotržac, koji može da prodaje tek danas građu iz šuma, kupljenih u kampanji 1923./24. Osim tvoriva, koje se izvaža sa najmanje 85% u inostranstvo proizvadaju se kcd nas ogromne količine ogrijevnog drveta I tu su iste prilike: skupo drvo na panju, skupa izradba i izvoz, a cijene su-pale za 30—40%. A da bude stanje jošte teže, bile su. sve do nedavna, naše granice širom, otvorene rumunjskom uvozu drva za gorenje tato, da je bila čitava Vojvodina, koja je naš najslavniji potrošač opskrbljena drvom za gorenje iz Rumunjske. Posljedice svega toga jesu silni gubici, obustave rada, nezaposlenost hiljada i hiljada najsiromašnijih slojeva] naroda, opadanje izvoza drvene grade a. inostranstvo, slabljenje naše porezne snage i1 t. d. i t. d. A da ta tužna slika zaista odgovara pravomi stanju stvari, dokazuju nam. i prilike državnih poduzeća, kao> što je na pr. tako zvamr» Stembeissovo poduzeće u Bosni, koje duguje državi za drvo » za porez preko 60 milijuna dinara. Ozdravljenje naše drvne industrije je jedno odi najvažnijih naših narodnogospođarskih pitanja. To je opće poznata stvar, pa se i naša vlada opetovano* |