DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma Govori se o zasjecima, ako se pruga presiječe u pravcu uz crtu unutrašnje podjele, a o opsjecima, ako pruga slijedi lomljenu crtu sastojinskih granica. Rasjeći se mogu opet zasaditi vrstama drveća, koje podnose za sjen javan je. Tako se n. pr. može iz nacrta razabrati, da će se u svoje vrijeme morati 59 godišnja sastojina 5f sjeći prije nego 30 godišnja 5e, čime će pako posljednja doći u opasnost od vjetra, za to će se na rubu sastojine u sastojim 5f već sada prosjeci u nacrtu sa f, označeni opsjek od po prilici 20 m širine. Slični opsjeci mogu doći u obzir i za 7d i 7g, kako je to bilo već prije spomenuto na str. Katkada uređivač nade jednu uz drugu velike plohe jednodobnih sastojina, koje su u ist o dob a već postigle zrelost za sječu ili će je u isto doba postići. Ako bi se one posjekle jednim nizom sječa, bile bi posljedicom nerazmjerno velike godišnje sječe sa svim svojim nepriličnostima. Rastavljanje ovakih velikih ploha u više sjekoreda zahtijeva — ako je po srijedi skoro sječivo ili sječivo drvo — veliku opreznost i opetovno obilaženje. Katkada se nađu jače progaljene partije sa stablima duboke krošnje, koja su tvrda od vjetra, pred kojima se može bez pogibli osnovati novi zasjek. Ispitavši detaljno ukupno lokalno iskustvo, mogu se pokušati također i sječe prema dvjema frontama, jedna normalno prema vjetru, druga možda u smjeru prema jugu ili obratno. Svakako je dužnost uređivanja, da pri mlađim sastojinama velike plohe jednakodobnih sastojina rastavi još u pravo vrijeme to jest još u doba gušća.29 Pri tome nije nužno da se sastojina rastavi golim rasjecima. Bolje je da ove rastavne pruge zadrže rijetki obrast. Ovdje treba da je krošnja svakoga stabla stalno odozgor do dolje slobodna. One pruge neka nijesu uže od 20 m, bolje je da su 20—40 m široke. 24. Opća i posebna sječna ili gospodarska osnova. Sada je uređivač u svome poslu već tako daleko napredovao, da je u prilično uskim granicama ustanovio sječnu mjeru i po sastojinskoroe nacrtu, odnosno nacrtu sjekoreda upoznao, koje za sječu zrele sastojine pružaju također i sječnu mogućnost, a koje još nezrele sastojine moraju pasti žrtvom sječnoga poređaja. On sada znade po prilici, koliko se drveta smije sjeći i odaklen će se to drvo uzeti. Za neka je gospodarstva to već dovoljno. Izbor će godišnjih sječa obaviti činovnik, koji upravlja gospodarstvom. Ovaj će već paziti na to, da ne siječe previše, da najprije siječe najzrelije sastojine i da se drži pravilnoga sječnoga p o r e đ a j a. * Age de fourré DickungsaJter. |