DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1925 str. 42 <-- 42 --> PDF |
740 Praktično uređivanje šuma. U neizvjesnim slučajevima prepušta se riješenje toga pitanja bu dućnosti. Ne može li mlađa mala sastojina da podnese oduzimanje za štite od vjetra, još će uvijek biti dovoljno vremena, da se ta sastojina posiječe. Obično je neophodno nužno, da se o tome odluči na licu mjesta, u samoj šumi. Pregledavanje sastojinskih rubova i ostalih mjesnih prilika dovesti će istom do sigurnoga zaključka, da li i u koliko po stoji pogibelj od vjetra i kako će po prilici biti velike žrtve, koje za htijeva sječni poredaj. Pod sječnim poređajem razumijeva se smjer, u kojem sječe — protivno smjeru glavnoga vjetra — napreduju. Veće se sa stojine raspadaju u pojedine manje godišnje sječe. Budući da je vo đenje malih sječa zbog mnogih razloga probitačnije, to će rijetko nastupiti slučaj, da se oveća sastojina posiječe na jedamput. Mlađa sastojina, koja u smjeru vjetra leži pred sječivom sastojinom, spada istome sjekoredu. Isto i sastojina pred njom, ako je od nje mlađa. Stoji li pako pred sastojinom starija sastojina, otvara ona novi sjekcred, tvori dakle zasjek, ma se tu sjeklo istom za nekoliko de cenija. U nacrtu tvore n. pr. sastojine 5 d h, onda e f g j sjekorede. 51 pako je sjekored za se, jer će se ovdje počet sječom svakako prije nego li u h. Pod sjekoredo m dakle razumijevamo niz sastojina od jednoga zasjeka do prvoga susjednoga, koji leži u smjeru glavnoga vjetra. Sjekored može biti sastavljen od jedne ili od više sastojina, a označuje se u sastojinskom nacrtu ili u posebnome nacrtu sjekoreda strjelicom, koja gleda protivno smjeru glavnoga vjetra. Međe pojedinih sječa stoje okomito na ovim strjelicama n. ... u odjelu 7 sječna međa između 7c i 7e. Razmatranjem sastojinskoga nacrta, koji je nadopunjen strjelicama sjekoreda, ili razmatranjem same sastojinske karte upoznati će uređivač, da li se zasjeci, određeni za po prilici 20—30 godina unaprijed, mogu- bez daljnjega provađati ili ne. 0 tome, kako se ocjenjuje opasnost od vjetra pogledom na zasjeke, koji se imaju provađati prvih dvaju decenija, bilo je već gore govora. Uređivač pako mora da misli unaprijed, mora dakle da uoči već sada one zasjeke, koji će se provađati za 10 do 45 godina. On će dakle u šumi sa 100 godišnjom ophodnjom obratiti pažnju na 60—80 godišnje sastojine i ocijeniti, hoće li se one u svoje vrijeme moći zasjeci, a da se njima ležeće sastojine ne dođu u opasnost od vjetra. Postoji li takova opasnost za sastojinu, koja još nije prestara (pri omorici, ako sastojini još nema 40 godina), postići ćemo njenu otpornost proti vjetru rubnim sječama, zasjecima ili opsjecima. Ovo se provodi tako, da se sa ruba starije sastojine poeijeku pojedina stabla ili cijela pruga od 10—20 m širine, da rubna stabla mlađe sastojine, koja se ima da zaštiti, zadrže svoje duboke grane i tako postanu otporna proti vjetru. |