DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Krajiške Imovne Općine. 637 kraćem roku prodati sve stare šume. To ne čini ni naša država sa svojim šumama, iz kojih bi mogla stvoriti dosta znatne gotovine, da joj nose danas mnogo vće kamate od kapitala, uloženoga u šumi. Prodaju tih hrastika trebalo je po našem mišljenju produžiti na onoliko vrijeme, koliko je trebalo, da mlade šume dorastu, te u isto vrijeme sa prodajom hrastovine izradjivati i šume Pleterničke, pročistiti i prorediti sve šume, a gotov novac, koliko ga je bilo, uložiti u kupovanje novih susjednih privatnih šuma. Suviše velikim skraćivanjem uporabnoga doba pretvorene su ogromne šumske površine u branjevine, često pod samim selom a s tim je narod u paši i žirovini bio nepotrebno prikraćen, dok je trebalo voditi više računa o opravdanim gospodarskim i životnim potrebama članova Imovne Općine. Na površinama starih hrastika trebalo je uzgojiti podstojnu sastojinu prelazne naravi, a proredjivanju posvetiti osobitu brigu. Da se proredjivanju i čišćenju sastojina nije posvećivala potrebna pažnja dokazuje upit zastupnika najveće slavonske šumske firme ne bi li Brodska Imovna Općina odstupila toj firmi prorede u imovinskim šumama. Poslije ovog upravo frapantnoga pitanja u prvo vrijeme moje uprave uvjerio sam se zaista već u najkraće vrijeme, da najveći dio mladih i starijih (do 80 godina) šuma u ravnici i u brdu nije pročišćen ni proredjen, tako, da je s tim Imovna Općina trpjela dvostruku veliku štetu. S jedne strane nijesu se uzgajale i njegovale šume, već su sastojine zaostajale u prirastu, produkcija bila je slabija, lošije vrsti drveća preotimale su maha, brže se širila medljika i gusjenica, dok je s druge strane propadalo potišteno drvo, koje se moglo dati za ogrijev pravoužitnicima, čim bi se uštedio znatan novac na kupovanje gotovih ogrijevnih drva. Jedan se takav teško oprostiv slučaj desio u šumi Stara Zabrana, u kojoj su od reda sječena vrlo lijepa zdrava hrastova i jasenova stabla u naponu prirasta, sposobna za gradnju a i doznačena većim dijelom za ogrijev pravoužitnicima, a oko te šume osobito južno od nje, propadalo je na hiljade metara ogrijeva zbog neproredjivanja i čišćenja. U koliko su ipak proredjivane neke starije šume, radilo se to u režiji. Uprava je obustavila ovu nepotrebnu režiju osim u nekim izuzetcima, a pravoužitnici su u proredama bez štete sami stabla rušili, radili i privažali. Tim je Imov. Općini opet uštedjena znatna svota novca. Na moj upit, zašto se tako radi, odgovorio je tamošnji taksator, da pravoužitnici prave silne šumske štete, kad sami i u proredi sijeku i zato se mora proredjivati u režiji. Ovo dakle nije stajalo. G. Agić napisao je u Šumarskom listu g. 1905. da pravoužitnici sami proredjuju šume, u koliko im fali drva i da oni mjesto šumara vrše taj gojidbeni posao. Ovo je nerazumljivo, jer kod prorede treba i stručnjak dobro da pazi, što se obilježuje, a malo koji šumokvarac vadi najlošije stabalje, kad mu je na volju, da sam bira. Dakle, s jedne strane pravoužitnici sprečavaju normalni razvoj šume, a na drugoj kupuju na desetke tisuća metara drva. Već prošloga proljeća započelo se sa čišćenjem sastojina, a prošloga ljeta proredjen je dobar dio šuma tako, da će se kroz 3—5 go |