DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Krajiške Imovne Općine. nom stanju, već je ovom stanju trebalo težiti t. j . starije abnormalne dobne razrede trebalo je ranije užiti na račun praznina u srednjim dobnim razredima. Ako se nešto uzima na račun ili zahvata prije reda, onda je to t. zv. predhvat. Polazeći sa strogo stvarnoga dakle ne sa užega šumsko-privrednoga gledišta šumsko tlo odnosno zemlja radja na svojoj površini travu, stabla i ostale upotrebive stvari. Dok se trava, žito, upotrebi svake godine, drvo, stablo dolazi do upotrebe istom nakon više godina ili onda, kad je ono uporabivo ili kad je najviše vrijedno. Kamati se šum. tla ne uživaju svake godine i na svakom mjestu površine, već samo na odredjenom prostoru, na odredjen način, u odredjenoj količini. Stojeća stabla ma kako ih ekonomski1 klasificirali (branjevina, mladik, prastare sastojine prištednje, abnormalno velike drvne mase na jedinici površine itd.), čine strogo uzeto samo jednostavne kamate šumske glavnice ili drvnu rentu, koja se iz gospodarskih razloga godišnje mora gomilati. Prema kvaliteti tla i ostalim klimatskim odnosima ovi šumski kamati moraju u izvjesnom vremenu odnosno broju godina predstavljati neku odredjenu količinu drvne mase, koja odgovara vrsti drveta, medjusobnom odnosu drveću tlu i klimi. Stvarno uzeto, stabla dakle plodovi zemlje, koja se posjeku prije sječnoga reda iz bilo kojih razloga (prezrelost, bolest, pretvorba tla u drugu vrst kulture, itd.) ne mogu predstavljati pravu šumsku glavnicu već dobiveni novac za posječena stabla ima svoju posebnu i pravnu i gospodarsku narav. Takva se stabla napose ne mogu smatrati nepotrošnom šumskom glavnicom jer novac dobiven od plodova zemlje, jest po svojoj prirodi potrošiv. Ako pogledamo na stvar i sa užega šumarskoga shvatanja, po kojem se šumska glavnica sastoji iz tla stojbine ili staništva a onda iz glavnih i sporednih proizvoda toga tla, ne možemo takodjer naći razlog za stvaranje nepotrošne šumske glavnice. U normalnoj šumi imala bi se po starijim teorijama nalaziti normalna zaliha, normalan prirast i normalan razmjer, pače i normalan poredjaj dobnih odnosno debljinskih razreda. Ova normalna zaliha jesu u stvari nagomilane drvne rente, a u najstarijem dobnom ili debljinskom razredu koncentrovan je i predstavljen godišnji prirast drvne mase ili godišnji prihod tla cijele šume. Ovaj prihod iskorišćujemo svake godine ili periodički prema svrsi gospodarstva, odnosno kategoriji vlastništva. U starim hrasticima Brodske Imovne Općine nije bio koncentrovan sav normalni prihod šuma i ako su te šume svrstane u najstariji dobni razred, jer te šume nijesu imale normalnu drvnu zalihu po jutru već mnogo manje, što je konstatovala još godine 1869. interparlamentarna komisija,* po kojoj te šume nisu imale 66.3 norm. hvata po rali. God 1895., pred sastav gospodarske osnove.imale su još manje. Normalni prihod tih šuma bio je dakle mnogo manji. Da je bio prihod veći od normalnoga, mogli bi ustanoviti taj višak kao vanredni prihod i jedino u tom slučaju imali bi predstavnici Imovne ´ Vidi Šumarski list g. 1908. str. 267. |