DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. A. Određivanje sječne mjere po plosi. Veličina je normalne godišnje sječine — kako je to opće po p . površina šume ._ . . , . , , ., znato to est — ,—3-: Da se istakne razmjer dobnih o ophodnja razreda, pomnoži se normalna godišnja sječina sa kvocijentom srednja dob d ..^ se obzirom na polovina ophodnje /2o, potrajno gospodarenje dobije maksimum godišnje sječne mjere po plosi. U primjera na strani — bio bi pri šumskoj površini od 2160 ha, ophodnji od´80 i srednjoj sastojinskoj dobi od 43 godine maksi 2160 43 .- * * , OQ u m u m godišnjeg etata po plosi -^.- . — — 14 na. B. Izračunavanje sječne mjere po masi. Za ovo ćemo izračunavanje navesti razne metode: 1. Izvođenje etata po masi iz etata po plosi. Ako su poznate mase i plohe najstarijih sastojina, koje će se predvidno iskorišćavati tokom prvih 10—20 oođina, dobije se poprječna masa po hektaru, ako podijelimo mase plohama. Ako se ova masa pomnoži etatom po plosi, dobije se sječna mjera po masi. Ako bi za prve sječe imali na raspoloženju u najvišem dobnom razredu 657 ha sa 224.690 nr drvne mase bez kićevine, otpada na 1 ha 342 m3. Uz maksimum etata po plosi od 29 ha iz primjera pod A. odgovarala bi sječna mjera od najviše 342 X 29 = 9918 m3. Ovaj način daje donekle upotrebive rezultate samo uz pretpostavku, da sječive sastojine nijesu prosječno starije od o + 5 godina. Inače valja uvrstiti u račun masu takovih sastojina, čija je starost po prilici o. Pri tome valja uzeti u obzir razne vrsti drveća prema omjeru, u kome su zastupane u najstarijem dobnom razredu. Često se također polazi sa poprječnoga boniteta (str. —) i poprječnoga prirasta skoro sječivih i sječivih sastojina te se ustanovi po prikladnim sastojinama ili skrižaljkama, koja masa otpada na 1 ha sastojine srednjeg boniteta i obrasta, koji odgovara većini sastojina (na pr. 0.85) u dobi ophodnje. Dakako valja pri tome primjereno uvažavati svaku vrst derveća, koja je zastupana u višim dobnim razredima. Ova masa po ha umnožena sječnom mjerom po plosi daje etat po masi. 2. Ako su poznati masa i prirast sastojina, kojima ima više od — godina t. j . onih sastojina, koje su po dobi prekoračile polovinu ophodnje, dade se iz ovih podataka potrajni etat po masi i izravno izračunati.1 * Ova. se raetoda zove po autoru Hufnaglova. |