DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 44 <-- 44 --> PDF |
672 Praktično uređivanje šuma. doznaka za dalje perijode pako opća generalna gospodarska (sječna) osnova. Doznače li se sastojine i za dalju budućnost poimence na sječu, ostaje pitanje, hoće li ove odredbe u svoje vrijeme biti umjesne, jer se je međutim možda slika šume uslijed elementarnih događaja, promijenjenih nazora posjednika ili upravnika promijenila u pravcu, koji nije bio predviđen u nacrtu o uređivanju. Ovo se ima potpuno uvažiti i ustanoviti, da temelj korišćenja treba da predstavlja u prvom redu po plosi ili masi izračun ana sječna mjera, dok opća i posebna gospodarska (sječna) osnova tvore samo neki pokretni okvir u kome će se po prilici kretati korišćen j e. 21. Određivanje etata fsječne mjere) obzirom na glavni užitak. Posljednji je cilj ukupnoga posla oko uređivanja taj, da se odredi, koliko drveta kada valja sjeći i otkuda t. j . iz kojih sastojina valja da se namiri godišnji etat. Etat (sječna mjera) može da se odredi po plosi ili po drvnoj masi. Govori se dakle o određivanju sječne mjere po plosi i o određivanju sječne mjere po masi. Budući da u svakoj većoj šumi imade stojbina i sastojina razne vrsnoće (boniteta), otpadaju na 1 ha tla i razne drvne mase. Ploha sama dakle ne mcže da nam pruži sposobno mjerilo za potrajno iskorišćavanje. Najbolje je, da se pri računanju etata uvažava koli površina toli i masa, ali će potrajno iskorišćavanje obzirom na drvnu masu igrati glavnu ulogu. Pogledom na prvu, a obično i na drugu perijodu od 20 godina valja etat ustanoviti po mogućnosti tačno po masi. Za dalje se perijode odrede dovoljno velike plohe. Time će se dokazati, da će — uz uređeno gospodarenje pogledom na uzgajanje šuma — pružati i dalja budućnost ponajmanje isto tolike prihode kao prve perijode. Određenje je etata po plosi neophodno potrebno također pri određenju sječne mjere za bliže decenije, jer će ono služiti kao regulator za etat po masi, koji se uvijek ustanovljuje bar donekle nesigurno. Put, kojim ćemo doći do određenja etata je ovaj: A. Etat se izračuna po plosi uz obzir na razmjer dobnih razreda. B. Sječna mjera po masi izvede se iz etata po plosi ili izravno iz drvne zalihe i prirasta. C. Oba se etata sravne na temelju opće i posebne gospodarske (sječne) osnove i po tome se konačno odluči o visini etata svake perijode. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma. A. Određivanje sječne mjere po plosi. Veličina je normalne godišnje sječine — kako je to opće po p . površina šume ._ . . , . , , ., znato to est — ,—3-: Da se istakne razmjer dobnih o ophodnja razreda, pomnoži se normalna godišnja sječina sa kvocijentom srednja dob d ..^ se obzirom na polovina ophodnje /2o, potrajno gospodarenje dobije maksimum godišnje sječne mjere po plosi. U primjera na strani — bio bi pri šumskoj površini od 2160 ha, ophodnji od´80 i srednjoj sastojinskoj dobi od 43 godine maksi 2160 43 .- * * , OQ u m u m godišnjeg etata po plosi -^.- . — — 14 na. B. Izračunavanje sječne mjere po masi. Za ovo ćemo izračunavanje navesti razne metode: 1. Izvođenje etata po masi iz etata po plosi. Ako su poznate mase i plohe najstarijih sastojina, koje će se predvidno iskorišćavati tokom prvih 10—20 oođina, dobije se poprječna masa po hektaru, ako podijelimo mase plohama. Ako se ova masa pomnoži etatom po plosi, dobije se sječna mjera po masi. Ako bi za prve sječe imali na raspoloženju u najvišem dobnom razredu 657 ha sa 224.690 nr drvne mase bez kićevine, otpada na 1 ha 342 m3. Uz maksimum etata po plosi od 29 ha iz primjera pod A. odgovarala bi sječna mjera od najviše 342 X 29 = 9918 m3. Ovaj način daje donekle upotrebive rezultate samo uz pretpostavku, da sječive sastojine nijesu prosječno starije od o + 5 godina. Inače valja uvrstiti u račun masu takovih sastojina, čija je starost po prilici o. Pri tome valja uzeti u obzir razne vrsti drveća prema omjeru, u kome su zastupane u najstarijem dobnom razredu. Često se također polazi sa poprječnoga boniteta (str. —) i poprječnoga prirasta skoro sječivih i sječivih sastojina te se ustanovi po prikladnim sastojinama ili skrižaljkama, koja masa otpada na 1 ha sastojine srednjeg boniteta i obrasta, koji odgovara većini sastojina (na pr. 0.85) u dobi ophodnje. Dakako valja pri tome primjereno uvažavati svaku vrst derveća, koja je zastupana u višim dobnim razredima. Ova masa po ha umnožena sječnom mjerom po plosi daje etat po masi. 2. Ako su poznati masa i prirast sastojina, kojima ima više od — godina t. j . onih sastojina, koje su po dobi prekoračile polovinu ophodnje, dade se iz ovih podataka potrajni etat po masi i izravno izračunati.1 * Ova. se raetoda zove po autoru Hufnaglova. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 46 <-- 46 --> PDF |
´674 Praktično uređivanje šuma. Preduvjet za primjenjivanje ove metode leži u tome, da sastojinska tablica sadržava podatke o drvnoj masi za sve sastojine, kojima ima više cd godina. Najprije valja zbrojiti plohe mase svih tih sastojina. Ukupnoj masi treba još pribrojiti prirast, koji će prvih — godina prirasti na tim sastojinama. Budući da se ploha tih sastojina usljed svakogodišnjega korišćenja smanjuje tako, da će u godini ^-pasti na ništicu, to se može prirast da stvori poprječno samo na polovici plohe. Što se tiče prirasta, koji se ima zaračunati, to dolaze u obzir dvije vrlo važne razlike: a) Može se računati tekućim godišnjim prirastom za sve sastojine, kojima ima više od -5- godina. (Tu se pretpostavlja, da je ovaj prirast već u sastojinskoj skrižaljci ustanovljen i zaveden za sve sastojine.) Za izračunavanje etata upotrijebiće se zbroj ovih prirasta na svima sastojinama, koje imaju više od — godina. Pri ovome zaračunavanju tekućega godišnjeg prirasta pretpostavlja se, da se sva korišćenja u sastojinama od više nego godina računaju u glavni užitak, dakle i u etat glavnoga užitka bez obzira na to otkuda potječu, dakle i drvo iz proredi vanja i prigodna korišćenja . (Usporedi stranu —.) b) Zaračunava se prosječni sječivni prirast. Ovaj je jednak kvocimasa lentu -v-=-. .. sjeciva dob. Pri tome se kao kod računa na str. — polazi od prosječnoga boniteta i srednjega obrasta. Potraži se niz sastojina, koje odgovaraju ovim prosječnim vrijednostima i stoje po prilici u dobi ophodnje. Njihova masa, podijeljena njihovom dobom daje prosječni sječivi prirast. Ovaj će obično biti za 10—20% manji od tekućega godišnjeg prirasta, kako je gore računan pod a). Račun sada stoji ovako: m neka bude masa sastojina u dobi od više nego -^- godina, p njihova površina i pr prirast tih sastojina po ha. tada je godišnji etat po masi 1 o m + p. pr. — e = 1 o 2 |