DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma 5. U nekim je slučajevima poželjno, da se ustanovljenje ophodnje dovede u odnos sa vrijednošću šume i to tako, da se izračuna, k cjom se postotnom stopom ukamaćuje ukupna šumska glavnica uz ovu ili onu ophodnju. Pretpostavka je poznavanje šumske vrijednosti i šumsk e rent e za pojedine ophodnje koje dolaze u obzir. Postotak ukamaćenja je tada šumska renta v ino šumska vrijednost Ona ophodnja, kod koje je ovaj postotak najveći, smatra s^e najpovoljnijom. šumska se vrijednost sastoji iz vrijednosti tla i vrijednosti sastojina. Budući da se ovdje radi samo o statističnim računima, smjele bi se upotrijebiti i približne vrijednosti. Šumska se renta ima da izvede iz sječne mjere, a ova se računa za razne ophodnje, koje dolaze u obzir, kao etat po masi za najmanj e godina (eventualno po metodi piščevoj). Za visinu šumske rente vrijedi poznati izraz: šumska renta = Au + D — (c -j- v), gdje Au znači glavni užitak, D vrijednost eventualnih međutimnih i sporednih užitaka. Od ovih se vrijednosti odbija zbroj godišnjih kulturnih troškova (c) i svota za porez, upravu, gradnju puteva i t. d. (v). 6. Razmatranja, koja su bila istaknuta pod tačkama 1., 2., 3., a eventualno i 5. ovoga poglavlja, dati će, sravnimo li ih sa latentnim vremenom ophodnje, dovoljno podataka, da se u konkretnome slučaju može odlučiti o tome, koje vrijeme ophodnje valja odabrati. Odabare li uredivač ophodnju, koja je dulja od latentnoga vremena, slijedi, da se u bližoj budućnosti neće moći koristiti ukupni prirast te će se morati učiniti prištednja. Ophodnja uiža od latentnoga vremena imati će za posljedicu, da će se prvih decenija koristiti više od normalne godišnje sječine i godišnjeg prirasta. 7. Potreba, dapače i mogućnost, da se, ako postoje razne vrst i drveć a u istome gospodarskom razredu, radi sa više.ophodnja ili da se izluči više gospodarskih razreda (vidi str. —.), nastupa obično samo u slučaju, ako su vrste drveća prostorom odijeljene, dakle ako tvore za se čiste sastojine ili uopće ako se radi o velikim plohama. Mješovitim šumama bora i omorike gospodari se uz istu ophodnju, isto tako- i čestim mješavinama od omorike, jele i bukve. U ostalom ćemo uvažiti zahtjeve pojedinih vrsti drveća na ovaj način: a) Po gornjim se načelima odredi ophodnja napose za svaku vrst drveća, koja zaprema bar % ukupne mase, pri čemu se ne uvaže one vrsti drveea. koje nijesu izdašno zastupane u dva zadnja dobna razreda. Divergiraju li ophodnje, uzima se njihova sredina. Zahtjeve pojedinih vrsti drveća obzirom na ophodnju uva |
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma žice uređivac na taj način, da će pri sastavljanju gospodarske osnove (str. —.) odrediti za korišćenje pojedine vrsti drveća prema njihovoj zrelosti za sječu, čime će sječno doba po mogućnosti dovesti u sklad sa ophodnjom, koja odgovara dotičnoj vrsti drveća. b) Ostavljanje pričuvaka za drugu ophodnju (obično kod hrasta, bora i ariša) ne daje povoda, da se zbog toga računa sa dvije ophodnje o i 2 X o. Ovakove pričuvke treba — ma da ih je mnogo — snimiti tačno po broju i masi i zavesti ih u specijalnome opisu sastojina (sastojinskoj skrižaljci). Za računanje etata u glavnome užitku ne dolaze oni u obzir, sve dok ne dostignu dob od 2 o. 8. Moguće je da se šuma cjelishodno uredi, a da se vrijeme ophodnje brojčano uopće ne ustanovi. Pretpostavkom je za takovo uređenje tačno poznavanje tekućega godišnjeg prirasta. Ako je ovaj ustanovljen i skrižaljka dobnih razreda pri ruci, može se lako ocijeniti, smije li se prirast u bližoj budućnosti potpuno izkoristiti, a da se ne ogriješimo o potrajnost prihoda, odnosno ima li se ili smije li se koristiti nešto manje ili više. Uvjetom su pako za ovakovo uređenje prihoda perijodičke revizije, prilikom kojih će se prirast uvijek nanovo ustanoviti i sa dosadašnjim uporediti. Ovo upoređivanje pruža vremenom dovoljno podataka za određenje etata. Uz pretpostavku, da se ovako od perijode do perijode ustanovi ukupni prirast, postaje i skrižaljka dobnih razreda izlišna za ustanovljenje prihoda. Konačno je način, da se etat odredi kontrolnim ustanovljenjem ukupnoga prirasta dobro upotrebiv pri prebirnoj šumi (str. ) za koju ne možemo postaviti skrižaljku dobnih razreda te je ovdje postao i pravilom. 20. Obziri pogledom na potrajnost šumskih prihoda. Pod potrajnošću razumijevamo neku stalnu jednakost prihoda. Obično se tu misli na jednakost prihoda obzirom na drvnu masu, ali je često potrebno, da se ovaj pojam potrajnosti protegne također i na jednakost prihoda u novcu. U smislu uzgajanja šuma osigurava se potrajnost time, da se sječine u pravo vrijeme pomlade prikladnom vršću drveća i da se sastojine stručno uzgajaju. Uređivac se na potrajnost prihoda obzire pri određenju sječne mjere na taj način, da nastoji već unaprijed ustanoviti, za koje će razdoblje prihodi u materijalu i novcu godišnje ili perijodično ostati jednaki, odnosno, u kojoj će mjeri oni rasti ili padati. Pctrajni se prihodi traže od svih državnih, zemaljskih, općinskih, crkvenih, zadužbinskih i fidejikomisnih šuma kao i od posjeda, koji je inače obvezama opterećen. I privatnik, koji u svome pravu vlasništva nije skučen, polagati će obično vrijednost na to, da mu |