DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Krajiške Imovne Općine. kamati od toga novca odnosno zarada na tom kapitalu, imala je slu žiti za pokriće potreba Imovne Općine. Od ovoga novca nabavljeni su po propisu §. 27. Naputka A. austro-ugarski državni papiri ili priori tete željeznica, za čije kamate jamci država. Dakle, glavnica ima ostati trajna, nedirnuta, kao i ostalo šumsko tlo i nju valja za sva vremena osigurati. Raniju sječu starih hrastovih šuma smatra taj §. izvanrednim drvnim prihodom (auserordentliche Holznutzung) za razliku od redo vitog potrajnoga užitka. Ovakovo je shvatanje u bitnosti neispravno. Moje je mišljenje, da ranija sječa prezrelih šuma kod Imovnih Općina nije vanredni užitak već predhvat, a logično poslije toga ospo ravam nepotrošnost glavnice, nastale takvim vanrednim užitkom. Gospoda prosesori šumarstva bolje će znati, da li kodifikova nja ovako neispravnoga shvatanja odgovaralo i šumarskoj nauci onoga vremena. Odnosni zakonski propis bio je obavezan za ure djivače šuma imovnih općina, dok nije donesen Zakon od 26. III. 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, stojećim pod osobitim javnim nadzorom i Naredba od 23. IV. 1903. br. 23.151. o sastavku gospodarskih osnova, odnosno programa itd. (Zbornik 1903. V. Vidi djelo A. Kern: Praksa o uredjenju šuma u opće). U §-fu 36. Nap. A. toj naredbi utvrdjeni su pojmovi vanrednoga prihoda i predhvata i naveden konkretan primjer za obračun godišnjeg prihoda za slučaj, da se mora skratiti uporabno doba zbog prezrelosti stabala. Kako je poznato, spomenuti Zakon sa provedbenom Naredbom i Naputkom u glavnom je dobar i osnovan na novijim principima nauke o uredjenju šuma. Ovih se uzakonjenih principa nauke imao držati taksator svake Imovne Općine. Uredjivači šuma Brodske Imovne Općine sa g. A. nisu se mogli u god. 1897. držati propisa Naredbe od g. 1903. ali im je bila dužnost, da po donošenju te Naredbe uz predhodnu dozvolu vlasti smjesta obave glavnu reviziju gospodarske osnove i dovedu ju u saglasnost sa postojećim zakonskim i ispravnim stanjem. A sad konkretno. Nepotroišni imetak Brodske Imovne Općine sastoji u glavnom od zemljišta i novca. Ona je, stvarajući nepotrošnu novčanu šumsku glavnicu, proširila s tim prividno svoj nepotrošni imetak, a to nije ničim opravdano i ne odgovara istini. Evo kako´ U šum. ekonomiji jedinica proizvodnje jedinica površine (u našem slučaju jest jedno jutro) šumskog zemljišta. Naša je zadaća dići rentu tla do najviše moguće visine. Kad je Brodska Imovna Općina primila od države svoj dio šuma, na 74.000 jutara primljene produktivne površine nalazila se po jutru drvna masa razne vrijednosti. Dok se na nekim površinama nalazila drvna zaliha manja od normalne ali vrlo vrijedna stara hrastovina, dotle je na drugim površinama bila površina ili gola ili loše obrasla sa lošijom vrsti drveta ili manjom količinom drvne mase, koja se nije mogla iskorišćavati ili šumarski rečeno: Brodska Imovna Općina imala je vrlo abnormalan razmjer dobnih razreda, od kojih su srednje dobni razredi gotovo manjkali dakle njezine sume nijesu bile ni u uredjenom ni približno normal |