DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Krajiške Imovne Općine. 641 Po programu uprave osnovani su šumski vrtovi na više mjesta. U njima će se uzgajati biljke onih udomljenih vrsti drveća, koje brže rastu i koje su vrednije. U vremenu od 5—10 godina mogle bi se popraviti sve lošije branjevine, pošumiti sve gole površine, a ako bude ikako moguće i močvare, koje nisu duboke. Već prošloga proljeća zasadjeno je u pleternickoj i vinkovačkoj šumariji više stotina hiljada hrastovih i jasenovih biljki. Tim se je prekinulo sa više godišnjim neradom u pošumljavanju. Kržljave sastojine treba isjeći i nanovo boljom vrsti drveta pošumiti. Mnoge trnjake u stotinama mozga i hiljadama jutara treba zapaliti i iskrčiti i da se umanje troškovi za pošumljavanje, izdavati u zakup na više godišnje uživanje, zatim, poslije nekoliko godina pošumiti. Bez obzira na najnovija istraživanja o uzrocima propadanja hrasta neka se sječine pomladjuju i hrastovim žirom. Inače treba izbjegavati čiste hrastove sastojine, sabirati samo žir sa ranih hrastova, što više forsirati uzgoj jasenovine, jer je tamošnje tlo domena jasena koji raste brže, a daje odličan ogrijev i vrsnu gradju. U sitnim šumama forsirati sa uzgojem kanadske topole zbog vrlo velikoga prirasta, a na mjesto kržljavih brdskih hrastika preći na bor ili bagrem. U pleterničkim šumama kraj domirajuće bukve uzgajati na odgovarajućim ekspozicijama četinjače zbog gradnje pravoužitnicima i bijeli javor, koji će u brdu naslijediti skupu hrastovinu u ravnici. U ovim nabačenim predlozima mogla bi se ispisati čitava knjiga, ali nam prostor lista ne dozvoljava, već skrećemo na ovo pažnju današnjeg uredjivača, pravoužitnika I nadzorne vlasti sa željom, da se u našem stručnom organu povede stručna rasprava o, jednom od najtežih zadataka uprave Imovnih Općina. Možemo na kraju reći i ovo: potrebno je da već sad načelno pristupimo izradjivanju jednog tipa upravljanja i uredjivanja komunalnih šuma, koji bi odgovarao odnosima u čitavoj državi. Osim u neznatnom sjeverozapadnom dijelu ne će kod nas još skoro doći do individualnog šumskoga vlasništva. Mnoge današnje državne šume u Bosni i Srbiji, dio takvih u Hrvatskoj, mnogi privatni veliki šumski posjedi prijeći će u ruke naroda. Jedna važna zadaća Ministarstva Šuma biti će ta, da sve i sadanje i buduće razne oblike komunalnih zemljoradničkih šuma unificira ili da nadje barem što podesniji način uredjenja i upravljanja sa takvim šumama. Želja nam je, da i ova raspravica tomu bar donekle posluži. Communautés des Confins Militaires. La partie de la Croatie—Slavonie, limitrophe de . Empire Ottoman était soumise a un régime spécial et nommée Confins Militaires. Elle possédait de grandes communautés forestieres qui existent encore aujourd´ hui. Les forets de ces communautés couvrent 360.000 hectares de terrain. L´ auteur de cet article critique 1´ exploitation et la gestion de ces forets. Rédaction. |