DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Krajiške Imovne Općine. vosječne predloge sastavljala prema faktičnom stanju sastojina. Ovo je sve naknadno prijavljeno nadzornoj vlasti. U Pleterničkim šumama započelo se pred više godina eksploatisati Dilj goru, mladju bukovu šumu u površini od kojih 700 jutara, dok šume u Stražemanu, a naročito u Kaptolu zbog prezrelosti propadaju. Eksploataciju u Dilju treba dovršiti a nastaviti u Kaptolu i Stražemanu, kako je napred rečeno. Na proredjivanje u tim šumama nije se pogotovo mislilo. Prošle godine započelo se sa proredom u revirima bliže željeznici. Najbolje bukve ne cjepaju se više u ogrijev, već će uprava trupce i prvoklasne cjepanice prodavati a za novac kupovati ogrijev od države ili privatnika u blizini naselja pravoužjtnjka. Upravitelji šumarija imali su posve vezane ruke, da se nisu mogli maknuti u svojem stručnom radu, niti ih se u stručnim stvarima pitalo. Mnogi lijepi predloži upravitelja u pogledu uprave, uzgoja i iskorišćavanja šuma nisu se u opće uvažali, najviše zbog toga, što je gospodarski ured odnosno taksacija kočila svaki rad, koji se nije slagao sa osnovom, pa makar to bilo i na štetu Imovne Općine. 0 uzgoju šuma kod Brodske Imovne Općine reći ću u kratko, da su se šume pomladjivale prirodnim i vještačkim putem bez ikakvoga obzira na budući omjer smjese a još manje na prirodne zakone i nauku. Prirodno se pomladjuju šume sjemenom, rukom popunjavaju žirom praznine u predzabranama, dok se sitne šume pomladjuju izbojcima iz panjeva. Žir se sadi pod motiku. Posljednje vrijeme počelo se sadnjom raznovrsnih biljki najviše amerikanskim jasenom. Koliko sam se uvjerio, u posljednjih 10 a možda i više godina nije se posvećivala potrebna pažnja uzgoju šuma. Hrastova se stabla u predzabranama sjekla, kad je po osnovi na njih došao red, bez obzira na to, je li tlo pomladjeno. Ovo je opet jedan nedostatak šestarskih metoda uredjenja. Po sječi ili nije bilo žira ili žir nije nikao ili su ga životinje pojele, tako, da danas ima 6 do 7 hiljada jutara vrlo loših branjevina. Negdje opet u opće nije bilo predzabrana. Stara se šuma posjekla i čeka se na sadnju žira. Medljika je osobito u ceranskoj šumariji pred više godina uništila nekoliko stotina jutara mlade hrastove sastojne, tako, da je na toj površini ostalo raštrkano po gdjekoje stablo ili grupe stabala. Nije se provela potrebna sječa ni pošumljavalo, a uprava Općine nije o tom vodila brige i ako je upravitelj te šumarije podnašao uredu valjane predloge o uredjenju toga pitanja. U nekim revirima Brodske i Trnjanske šumarije takodjer nisu sječine pošumljene kako treba. Mnoge kržljave hrastove sastojine gotovo bez prirasta trebalo je odavna isjeći a tlo valjano pošumiti. U mnogim branjevinama ima preostalih panjeva tutnjaša, vrba, iva. topola, drveća, koja su prerasla sastojinu i koja se moraju posjeći da ne prave štetu, da se omogući bolja i veća produkcija drveta. Tako je samo u jednom reviru Brodske Šumarije u Vranovom dolu predprošle zime doznačeno pravoužitnicima do 10.000 metara uračunavši samo uporabni dio ogrijeva od ovakovih preostalih starih stabala, koja su već odavna morala biti odstranjena. Tadašnja mjesna šumska uprava nije pokazala potrebne spreme i nastojanja, da se te sastojine urede i tim na redovitim sječama uštedi znatan dio drvne mase. |