DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Krajiške Imovne Općine. 639 mlada hrastova šuma u Dionici od blizu 500 rali, koja bi u budućnosti i te kako dobro došla za pokriće potreba na gradji i potrebe na novcu. 0 tom smo se uvjerili interesujući se za dobavu ogrijeva od susjednih vlastelinstva, ali na žalost, danas se mogu kupovati kod njih samo male količine drva, dok ostalo sve treba zbog agrarne reforme za tamošnje zemljoradnike. Rečeno je već ranije, da se propisi osnove u detaljima nisu posve vršili, da se kod Brodske Imovne Općine nisu šume čistile, proredjivale, pomladjivale itd. Gohlerov čekić i promjerka nije bila često u porabi i ako najskromnije šumsko gospodarstvo mora da se tim bezuslovno svagdje služi. Negdje se stabla za gradju obilježavala, kad je komu trebalo i olovkom. Stabla za gradju u sitnim šumama doznačivala se ljeti, sve se obilježavalo samo doznačnim čekićem, a ništa Gôhlerovim osim veleprodaja, što je kod nekih Imovnah Općina pred 40 godina zavedeno. U matičnim šumama izdavana su takova tanja hrastova stabla za ogrijev, koja su za gradju sposobna a uprava je bukovu izradjenu gradju morala iz Pleternice dobavljati na skladišta za skupe novce i doznačivati ju besplatno ljudima, umjesto, da se je tamo u Pleternici bolje drvo prodalo a dole u nizinskim šumama stablo doznačivalo za što je sposobno, a ogrijev nabavio sa strane. Od sad se stabla sposobna za sitniju gradju izdaju za tu svrhu i tim će se opet nešto uštediti. Pošto drva u matičnim šumama dovoljno nema, moralo se ono nabavljati sa strane, odnosno ljudima davati novce mjesto drva. Zaista, s obzirom na sve veće potrebe pravoužitnika nestaje drveta sve više, ali se je ipak još kroz koju godinu moglo pravoužitnicima doznačivati sitno, suho, polusuho, bolesno drvo u svim šumama. Nerazumljivo je, kako se je moglo uvjeravati narod i podpisanog bivšeg upravitelja, da drveta nema. a moglo se kroz par godina iskoristiti na hiljade metara drva putem prorede i čišćenja sastojina. U Podvinskoj (sad Brodskoj) šumariji godinama su propadala bukova stabla u uvalama i prema provincijalu, zapuštene površine nisu se pošumljavale, dok su bliže selima sječene zdravije i mladje šume. U tamošnjim drvosjecima ostavljene su ogromne količine stabala, koje pravoužitnici nisu mogli ili htjeli isjeći, činile se ogromne šumske štete, a u Brod su kriomčarena silna drva. Čim je sprečeno kriomčarenje drva u Brod, smanjene su šumske štete, počelo se sa uredjivanjem drvosjeka, zavodjenjem reda u sječinama tako, da se najprije odpočelo sa pošumljavanjem i popunjavanjem kojih 50.000 jutara površine, pročišćenjem i proredjivanjem, vadjenjem suhih, polusuhih, bolesnih i prestarih stabala. Kako je napred rečeno, na taj način naći će se toliko drva kroz nekoliko godina, da neće trebati kupovati drvo u onolikoj mjeri, kako je to bilo ranije predvidjeno. Po staroj gospodarstvenoj osnovi ima 18 gospodarskih jedinica sitnih šuma. Predprošle je godine uprava nekoje, a prošle godine gotovo sve čiste sječe obustavila i predhodno uvela novi način gospodarstva, dok se sve šume ne pročiste i ne prorede. Stanje šuma tako je zanemareno po ranijoj centralnoj upravi, da izgleda, da se je odredjivalo gdje, što i koliko će se sjeći, samo iz sobe po osnovi. Drvosjeke nije taksacija pregledavala niti je dr |