DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1925 str. 10 <-- 10 --> PDF |
638 Krajiške Imovne Općine. dina sve šume pročistiti, prorediti i podmiriti više godišnji zaostatci na ogrijevu. Moram spomenuti, da su izaslanici bivšeg šumarskog odsjeka najoštrije osudili postupak prijašnje naše taksacije sa mladim šumama i branjevinama, a naročito pogledom na iskorišćenje starih hrastova. Vrlo je pogriješno, što se Brodska Imovna Općina nije dovoljno starala, da se osigura sa ogrijevom iz državnih i privatnih šuma, kako je to učinila Drugobanska Imovna Općina. Odmah u početku g. 1919. mogle su se ugovorom sa državnim erarom osigurati veće količine ogrijeva na duže vrijeme. Da se to učinilo barem za pravoužtnike Općine i okolišna sela, ne bi se iz Pleternice moralo dovažati skupo ogrjevno drvo. Ovako Općina mora kupovati ogrijev kod državne šumske uprave na dražbama kao svaki drugi trgovac i nije sigurna, hoće li kad što kupiti. Onaj ogrijev, koji je imao stići iz Pletemice za krajeve u blizini državnih šuma, mogao se prodati i tim uštediti troškove dovoza državnom željeznicom a za dobiveni novac kupiti nešto više ogrijeva kod državne šumske uprave. Moglo se pokušati i sa zamjenom sa državnim drvima, koja se šalju u Beograd, tako da bi Imovna Općina svoja drva slala u Beograd, a država svoja u šumi prepustila Imovnoj Općini. Slično se mogla osigurati i stanovita količina gradje u drž. šumama za pravoužitnike a ona gradja, koju Imovna Općina šalje iz Latinovca za pravoužitnike, koji živu u blizini državnih šuma, takodjer bi se prodala u Latinovcu kao ogrijev. Krajevi južno od Andrijevaca, oko 18 sela vrlo su oskudni na šumama. Djakovačko vlastelinstvo, čije šume graniče sa imovno-općinskim, nudilo je Brodskoj Imovnoj Općini na prodaju kroz više godina godišnje oko 20.000 kubika ogrijeva i nešto gradje. Tim bi gotovo cijela potreba tamošnjih sela bila podmirena. Tadašnja uprava nije htjela da »špekulira«, već je smatrala za svoju dužnost kupovati sa strane skupo ogrijevno drvo i istovremeno iz ruku puštala gotovo jeftinje drvo. Tako danas umjesto Brodske Imovne Općine izvozi ta vlastelinska drva jedna firma svojom željeznicom kroz naše šume sagradivši u Andrijevci pilanu. Grad Zagreb eksploatisao je u blizini posjeda Brodske Imovne Općine Rakodzajevu šumu za vrijeme rata i vozio ju svojom šumskom željeznicom u Veliku kraj Požege. Kao susjedu ponudila je gradska općina Imovnoj tu željeznicu i Ministarstvo ponudu preporučilo. Brodska Imovna Općina nije htjela da kupi tu prugu i ako su uslovi bili povoljni a za koju godinu morat će se tamo graditi nova šumska željeznica sa velikim troškom. Isto se tako moglo prije lakhše osigurati i uštediti par stotina hiljada kubika drveta kupujući drva od vlastelinstva nuštarskog i grofa Eltza, ali, na žalost, nije bilo ni malo spretnosti ni nastojanja, da se uštedi, gdjegod je moguće. Pred očima u Novim Jankovcima prodana je veća šuma istog vlastelinstva a uprava se Imovne Općine nije pobrinula, da kupi tu šumu, koju bi sami pravoužitnici u više godina radili i vozili, već je naprotiv u pomanjkanju drva posječena |