DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Krajiške Imovne Općine.


bila u težem položaju od svih ostalih Imovnih Općina kad ne bi imala
starih hrastovih šuma i prikupljenih bukovih t. zv. pleterničkih šuma.
Poljska ekonomija u Pleterni«, koja b mogla nosti godišnje do 2
milijuna dinara, izgleda da će se morati zbog agrarne reforme napustiti.
Neznatni kapital u vrijednosnim papirima kao odšteta za izdvojeno
zemljište neće preći u gotovom svote od 10 mlijuna dinara. U
novoj gospodarskoj osnovi ne treba s tom svotom računati, već neka
se ona rezervira za vanredne proračunske potrebe u prvom redu za
opće potrebe pravoužitnika (ceste, kanale, nasipe) jer je ekonomija
Pleternica i onako potrošno dobro.


Stari hrastici osiguravaju novčani kapital i neznatno ogrijev, dok
su pleterhičke šume znatan ogrijevni rezervoar, koji može pokriti sve
etate, sav manjak na etatu u matičnim šumama, bilo u naravi ili u
novcu, a dati će nešto i novaca.


I ako je za stare hrastike iz uređajnih razloga a s obzirom na
buduće uređenje šuma neuputno, da se izdvoje i za njih sastavi
jedna posebna gospodarska jedinica, ipak nema opravdane zaprijeke,
da se obuhvate kao jedinstveni uporabni objekti i po nalazu o vrijednosti
i izdržljivosti stvori pro domo osnova o iskorišćavanju onih
jedinica, u kojma se pojedine stare hrastve šume još nalaze.


Eventualna praznina odnosno prikrata na redovitom prihodu
neke jedinice zbog pomanjkanja sječivih sastojina a na štetu članova,
naknadit će iz pleterničkih šuma ili kupom ogrijeva na strani.


Obratno, skraćeno uporabno doba zbog starosti i slabije kvalitete
i teže izdržljivosti neke hrastove šume neka se kao predhvat užije na
račun budućeg gospodarstvenoga razdoblja.


Pleterničke šume sa površinom od preko 20.000 jutara na Papuku,
Krndiji, Dilju Babjim gorama prirašćuju godišnje sa poprečno
najmanje 1.50 ih´ po jutru dakle sa 30.000 m3. Jedan dio šuma u Diljgori
biti će za koju godinu iskorišćen. Na Papuku i Kaptolu postoje
znatne zalihe prišteđene bukovine. Kolika je drvna zaliha, mislim, da
je već ustanovljeno. Imovna Općina morat će da gradi dvije šum.
industrijske željeznice, iz Papuka jugo-istočno i iz Kaptola i Krndije
na sjever odnosno za manje partije južno. Veći dio gravitira pravcem
prema stanici u Velikoj, a manji prema stanicama u Orahovici i Drenovcu.
Investicije bit će znatne, jer treba izgraditi šum. industrijske
željeznice na daljini od 10—25 kim. prema području eksploatacije,
zatim plaćati prevoz drž. željeznicom iz Velike u područje Vinkovaca,
a eventualno podići modernu pilanu.


Pri tome će se uvažiti i činjenica, da će se investicije prijelakše amortizovati u koliko se bude izrađivala veća drvna masa u
kraćem vremenu, ali kontinuitet u iskorišćavanju trebat će osigurati.
Bez obzira na to započela je imovna općina osiguravati potreban kapital
za investicije. Odmah po eksploataciji šuma u Dilju ima doći na
red Stražeman na Papuku.


Ovamo spada i razmatranje o pitanju, jesu li i u koliko članovi
imovne općine dužni, da snašaju troškove za izradbu i privoz ogrijevnog
i građevnog drveta, što ga Imovna Općina u režiji za njih izrađuje
i dobavlja na najbližu željezničku stanicu.