DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 68 <-- 68 --> PDF |
622 Lovstvo. stvori nešto. Tko je još vidio i brdo Marjan sa njegovim krasnim zelenim šumicama, sa tek zasadjenim biljakama bora u pustom kamenu, sa visokim suhozidima ogradjenim šumskim branjevinama, i sa velikim brojem srna, gnjetela, jarebica i zečeva, taj će moći tek da dobije pojam truda i rada, koji su članovi društva, kao lovouzgajatelji, u svoje vrleti uložiti. Ne možemo da mimoidjemo, a da ne spomenemo, da izmedju drugih, glavna zasluga pripada Dr. Račića liječnika iz Splita i Ing. K. Grubića, oblasnog šumar, referenta u Splitu. Prvoga kao inicijatora, organizatora i podupiratelja, a drugoga kao požrtvovnog šumara i lovca, koji je svojom stručnim znanjem ozelenio brdo Marjani pod zelenom zaštitom uzgojio ono obilje raznolike divljači. Izložbeni juri učinio je samo djelo poštovanja i pravde, kada je društvo Marjan, kao uzgajatelja lova odlikovao zlatnom kolajnom. Na žalost nas sviju lovaca, možemo da o izlošcima iz Srbije kažemo vrlo malo, jer osim nekoliko neznatnih komada, neima izložaka, o kojima bi se moglo govoriti. Mi smo uvjereni, da je za okupacije Srbije neprijatelj mnogo toga odnio, što bi bilo vrijedno da se izloži i što je u Srbiji predstavljalo lovnu faunu. Nu i pokraj svega toga mori nas bojazan, da u Srbiji, bar u nedalekoj prošlosti i nije bilo divljači u onoj mjeri, koja bi po konfiguraciji terena i po obilju hrane i životnih uslova morala da bude. Uvjeravaju nas poznavaoci Srbije, da divljači u Srbiji ni danas nema, dapače niti u šumama, koje su daleko od ljudskih naselja. Ova nas činjenica dovodi do razmišljanja i traženja uzroka tom stanju. Držimo, da nećemo pogriješiti, ako uočivši, da je Srbija po svojoj konfiguraciji, po uslovima života za divljač, kao stvorena da bude prepuna najraznovrsnije divljači — zaključimo, da je pomanjkanju divljači kriv jedino regalni način lova, koji omogućuje samo lov a onemogućuje uzgoj lova. U tom našem zaključku potkrepljuje nas i činjenica, da je u Hrvatskoj i Slavoniji za vrijeme prevrata stanje divljači bilo svedeno skoro na nulu — nu ipak se u zadnje vrijeme, zahvaljujući zakupnom sistemu lova, divljač popela skoro na predratni brojčani niveau. Koliko štetu trpi Srbija u narodnom gospodarstvu uslijed takovoga stanja, pokušati ćemo dokazati, kada budemo govorili o statistici lova u Hrvatskoj i Slavoniji. Ostali prostor u odjelu četvrtom, te odjel peti do desetog dio jedanajstog, četrnajsti pa do osamnajstog ispunili su izlagači iz Hrvatske i Slavonije. Predaleko bi nas vodilo, kada bi opisivali svaki odjel zasebno kao i trofeje svakog izlagača. Pokušati ćemo da u kratkim crtama prikažemo, što je u tim odjelima u glavnom izloženo, a pojedince ćemo spomenuti samo veće rijetkosti. Već sam odjel četvrti prikazuje nam najraznovrsnije i prekrasne trofeje, koje je izložio veoma zaslužni predsjednik Hrv. društva za gajanje lova i ribarstva u Zagrebu Dr. M. Zoričić. U tom odjelu, kao i u svim ostalim iskače svojom ljepotom raznovrsno rogovlje kapitalnih jelena, po izbor srnjaka, plastičnih preparata iz carstva pernate i dlakave divljači, njihovih krzna itd. |