DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1925 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Krajiške Imovne Općine. srez ušumljenja može da najviše da, režija, porezi i ostalo ispla ćivalo bi se iz spekulativnih zajedničkih šuma, manjak bi dobio uz povoljnije uslove iz zajedničkih šuma, dok bi se pitanje takse za drvo u šumama, u kojima je neko selo ušumljeno, imalo da riješi prema općem stanju. Izbjeglo bi se i čestim trzavicama u stvari snižavanja kompetencija. Opseg uživanja šumskih pripadnosti naročito ogrijevnog drveta treba postaviti na pravedniji temelj. Odlučan ima biti pri tom broj samostalnih familija, broj duša u njoj i potreba kućanstva. Gdje do zvoljava prihod šuma, neka se uzme obzir i na potrebe gospodarstva. Građu doznačivati individualno, bez okvira, ali do stanovite granice. Preko nje neka se plati puna taksa u koliko ima raspoloživog materi jala. Za ovo treba promjene zakona. Dok se ne donesu potrebni specijalni privredni zakoni u smislu Ustava, dostajala bi i odluka zastupstva, da se odmjere pripadnosti na drugoj bazi mimo Naputka. Treba prije pokušati. U koliko to ne uspije, imamo stalan jedan faktor, godišnji etat, koji se ne mijenja, dok se način razdiobe etata može i kasnije izmijeniti. Dužnost sastavka katastra ušumljenja trebala bi biti obavezna za sve Imovne Općine, naročito za šume na relativnom šumskom tluT gdje se populacija uvećava. S vremenom bi se moglo uz rekompenzaciju u pravima dozvo ljavati članovima, da mogu krčiti dio tih svojih šuma za slučaj, kad normalna populacija zatraži krčenje šumskog tla u poljsko gospodar ske svrhe. Kod Brodske Imovne Općine moglo bi ovo mjestimice već danas biti aktuelno ili prije toga treba osigurati zbog toga potrebno zemljište od privatnoga ili državnoga susjednog velikog posjeda. Šume u Vojvodini, Posavini i Podravini neće i onako imati raison d´ etre čim se provedu potrebne vodograđevine. Taj danas šumoviti kraj pretvoriti će se silom prilika, provođenjem agrarne reforme, u unosniju vrst kulturnoga tla, a mi nećemo smjeti, da to priječimo, kako se još danas momentano a opravdano čini. Prema tome nema mnogo vjerojatnosti, da će se gospodarske osnove za šume u ravnici moći konačno za 100—120 godina i izvršiti. Vrijeme leti a život traži hljeba. Na apsolutnom šumskom tlu u državi imamo dosta šume i odavle treba deposedirati i kolonizirati po Slavoniji, Srijemu, Vojvodini hiljade porodica koje ovdje žive u šumama i kraj šuma na pola životinjski, gladuju i jako se množe, dok mi šumari dole sadimo žir, umjesto da naš seljak sije žito, koje bi po jutru donijelo do 6 puta više koristi od današnje skupe hrastovine. Državna šumska uprava zvana je u prvom redu da agrarnoj reformi prepusti sve svoje šume u ravnici na relativnom šumskom tlu. Poslije države imaju se upotrijebiti privatni posjedi, dok zemljišta komunalnih šuma treba zadržati za sebe pravoužitnike. Brodska Imovna Općina ne može normalno iskorišćivati svoje posavske šume, kojih ima preko 50.000 jut., jer su premlade. Brdske šume Brodske Šumarije pokrivaju potrebu pravoužitnika ali ne mogu pokrivati i svoju režiju, brdske šume Trnjanske Šumarije ne mogu pokrivati ni potrebe svojih pravoužitnika. Brodska bi Imovna Općina |